Dalmacija je jedini dio EU, jedina regija, koji nije pokriven meteo-radarima

U čak 14 zemalja oko 230 tisuća ljudi izgubilo je živote u tsunamiju koji je 26. prosinca, prije 10 godina, pogodio jugoistočnu i južnu Aziju, bio je najrazorniji i najsmrtonosniji u najnovijoj povijesti i općenito među najtežim prirodnim katastrofama ili, idemo bliže i terminski i kilometarski. U nedjelju, 28. prosinca 2014. puhala je u Splitu najjača bura u posljednjih deset zima, a udari sjeverca podno Velebita prelazili su 200 kilometara na sat.

Uvodu smo dali dramatiku, ne bez razloga. Tragedijama i nedaćama uzrokovanim silama prirode počesto se teško othrvati, a moguća posljedica može biti značajno blaža ako unaprijed znamo barem osnovne informacije o prijetnji zemlje, vode ili zraka, piše Narodni list

U suvremenoj meteorologiji za takvo nešto ponajčešće i uglavnom služi Bogom dani instrument- meteorološki radar. Istina, u "igri" su i tzv. "munjolovci" i sateliti u orbiti, ali s dokazano vrlo nepouzdanim podacima i snimkama. Konkretno, oslanjajući se samo na njih, uz nama svojstvene "babe vračare" i "pučke prognoze" bili bismo u svojevrsnom meteorološkom sljepilu ravnom srednjovjekovnim "gatarama".

Meteo-radar postao je koncem XX. stoljeća nezaobilazna "stvarčica" bez koje nema ozbiljne prognoze meteo-prilika, a time i minimuma kvalitetne zaštite stanovništva određenog područja. To su odavno shvatile sve države na svijetu, ali nikako da shvati i Hrvatska. Da ne graničimo s civiliziranim susjedima koji brinu za svoje građane možda bi, tvrde meteorolozi, kao u srednjem vijeku morali zatražili usluge lokalne seoske babe koja tjera oblake i vračanjem predviđa kuda će krenuti oblačni sustav. Da ne spominjemo, ističu, kako smo kao turistička regija dužni turistima ponuditi iscrpnu i pravodobnu meteorološku informaciju koja bez radara ne postoji, što naročito vrijedi kod nautičara.

-Samo zahvaljujući dragim susjedima Slovencima koji su nedavno značajno poboljšali svoj radarski prikaz, ali i Talijanima, Istra se za vrijeme opasnih vremenskih prilika ne nalazi u kaotičnoj situaciji.-tvrdi Petar Radovan iz Istrameta.

Radarski sustav koji postoji u RH star je nekoliko desetljeća i razvio se u sklopu sustava obrana od tuče, i to u unutrašnjosti zemlje, s tim da do danas postoje u funkciji dva radara velikog dometa, oko 250 kilometara, na Bilogori nadomak Pitomači i Čepinu pored Osijeka. Postoji, doduše, isti takav i na Sljemenu, Puntijarki, ali on navodno trenutno nije aktivan zbog softverskih problema. Pored nabrojanog, postoji čitav niz manjih radara, kraćeg opsega i dosega, oko 80 km, ali njihovi mjerni parametri nisu uvijek dostupni javnosti, poput onih u Varaždinu, Stružecu, Gorici kod Nove Gorice, Gradiški nadomak Županje i Tremi kod Križevaca.

I sada dolazi ključno pitanje, a gdje je tu Dalmacija?

-Nema je, i to je tragedija. Nevjerojatno je apsolutno i sramotno da u 21. stoljeću dio zemlje koja pretendira biti mediteranska turistička meka nije pokriven državnim meteorološkim radarom, a da stvar bude još i gora Dalmacija je jedini dio EU, jedina regija, koji nije pokriven meteo-radarima. Kao nekakav zabačeni kutak. Pa da propagiramo i robinzonski turizam, radar nam je -neophodan. Naša udruga vrlo često koristi radarske snimke susjednih zemalja, a upravo zadnjih nekoliko mjeseci Italija je napravila snažan iskorak pokrivanja cijele države radarskim mjerenjima. Bez obzira na to što su današnje satelitske snimke i prognostičke karte bitno napredovale, i dalje bez meteoroloških radara nema načina da se precizno utvrdi trenutačna pozicija oborina, njihov intenzitet ili kretanje tučonosnih oblaka.- naglašava i Rade Popadić iz Crometea.

Hrvatski radari su nabavljeni prije 40-ak godina, ali samo za nekoliko kontinentalnih kota. Kako je to prije bilo, tako je sada i kod nas. Ništa se apsolutno nije promijenilo, RH je preuzela postojeći sustav koji se koliko-toliko održava i povremeno obnavlja. Međutim, na veliku žalost hrvatskih meteorologa, nemamo adekvatno i kvalitetno pokrivenu našu obalu, napose primorski prostor od Kvarnera, preko Zadra do Konavala.

-Prema projektu, trebalo je radarsku mrežu proširiti i radarima na Jadranu, potencijalne lokacije bile su Istra i Pelješac, no nije napravljeno praktički ništa. Problem je samo neznatno riješen, nedavno kada se u sklopu jednog privatnog projekta, kojeg financira Europska unija pokrilo radarom područje Dubrovnika, ali radi se o radaru vrlo ograničenog promjera s oko 30-ak kilometara. Radari iz unutrašnjosti dijelom pokrivaju samo sjeverni Jadran. Manji dio pokriva susjedni radar iz Slovenije, s područja Lisce, također i srbijanski hvata istok zemlje, talijanski radar vanjske otoke poput Visa, dok je ostatak- "crna rupa". U njoj se, dakle, nalazi Dalmacija. - otkriva rezignirano Popadić i naglašava kako su svi koji prate aktualno stanje vremena, od poljoprivrednika i ribara, do pomoraca, nautičara i zaljubljenika u meteorologiju u nezavidnoj situaciji, a bolna istina je da će, ne pokrene li se izravna akcija i pritisak s terena, meteo-radari na tom području mnogima ostati nedosanjani san.

-Nema hrvatske vlade koja nije najavljivala, govorila da su radari potrebni, kako ih je nužno nabaviti, međutim niti jedna nije na Jadranu, realizirala postavljanje meteo radara. - kaže "alfa i omega" Crometea. Prema informacijama iz "meteo-svijeta" procurilo je kako se za vrijeme mandata prošlih Vlada osigurao novac za tri priobalna radara velikog dometa. Među njima i jednog kod Zadra. No, projekt je, ističu, povučen s obrazloženjem da ulazimo u EU pa bi to bilo bacanje novca budući da za istu svrhu možemo izvući sredstva iz strukturnih fondova. U Uniju smo ušli, ali radarski program je barem za sada, na "nula bodova". Manjak inicijative nadležnih institucija pogotovo "bode" kada se zna da bi jedan radar iz proračuna izvukao otprilike petinu novca koji se utroši za organizaciju nekog referenduma. Da se ne spominju razna slabije važna ili nevažna izdvajanja i ulaganja.

-Meteo-radar je vrlo korisna stvar bez koje je moderna sinoptika gotovo pa nezamisliva u detekciji oborina, vjetra i olujnih oblaka. Danas je meteorološka služba ustrojena tako da se u meteo izvještajima podrazumijeva postojanje radara na određenom prostoru na koji se odnosi vremenska prognoza. Naime, samo meteorološki radar razotkriva stvarno stanje na terenu, samo on otkriva gdje se nalazi oborinska zona, koliko je intenzivna, kojom brzinom se kreće, kojim smjerom, a sve ostalo zapravo je samo improvizacija, zaključuje Rade Popadić iz Crometea.

Mobitelski prikaz

U očekivanju pravog rješenja problema, koje izgledno nije niti na vidiku, pomalo iznenađujući "spas" stigao je iz Njemačke europskim sinoptičarima, ali i svim Dalmatincima. Tamošnji WetterOnline plasirao je jedinstveni prikaz naoblake, oborina i grmljavine u realnom vremenu za područje kontinenta. Prikaz je dostupan na web adresi: www.wetteronline.de. Verzija za PC i verzija za mobitele su besplatne, a nude satelitske i radarske snimke, kao i prikaz električnih pražnjenja iz oblaka koji se obnavljaju svakih 15 minuta. Prikaz nudi zoom određene razine, moguće je pregledati stanje sat vremena unazad i pogledati procijenjenu prognozu kretanja oblaka i oborine sljedećih sat vremena, a nudi se i 24-satna prognoza vremena.

Lokacija kod Bibinja

Na brdu Križ kod Bibinja sigurno će se, ne bude li nekakvih iznenadnih promjena plana, podići meteorološki radar. Kada točno, ne zna se, prema programu DHMZ-a u razdoblju 2015.-2020. Tako se sada gromovi i munje s južne strane Velebita mogu predvidjeti na sinoptičkim kartama zahvaljujući tek jakim radarima naših susjeda Talijana. Konkretan pomak u nabavi radara napravila je Dubrovačko-neretvanska županija, koja se uključila u projekt IPA Adria radar net koji bi trebao rezultirati s jednim radarom, a vjerojatna lokacija je na Žarkovici iznad Dubrovnika. Građevinski fakultet u Rijeci nabavio je radar X band 3 cm valnog područja za potrebe istraživanja oborina na području Rijeke i Kvarnera.