Na sam blagdan Sveta Tri Kralja, u dijelu primorskih naselja i zaleđa u utorak počinju "mesopusna" događanja koja prethode fašničkom karnevalu, oglašavaju se zvona zvončara ili dondolaša, a u nekim mjestima podiže se Pust.

Tako je primjerice za utorak najavljeno podizanje Pusta u selu Žejane u općini Matulji, nakon što su žejanski zvončari u prvim minutama nakon ponoći tri puta obišli selo, jednom za svakoga od Tri Kralja. Nakon Žejana, zvončari će u srijedu početi zvonjavom u Velim i Malim Munama, u kojima će također biti podignut Pust.

Mesopust na području Matulja nastavit će se 11. siječnja podizanjem Pusta u Pasjaku, a predaja ključeva Matulja "pusnen juden" zakazana je za 17. siječnja, na Antonju ili blagdan Svetog Antona.

Maškare u Hrvatskome primorju i okolici tradicionalno počinju okupljanjima i najavom karnevalskih događaja, zvonjavom zvona i vješanjem Pusta, koji će na kraju karnevala biti osuđen za sve loše u protekloj godini i spaljen. Maškare, maskirane zabave ili "pusni tanci" ne počinju u svim krajevima istodobno - u nekim krajevima tradicija se posve poštuje, dok u drugima prevladvaju moderniji sadržaji.

Početak karnevala u Hrvatskom primorju i istočnom dijelu šireg riječkog područja je, prema tradiciji, prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, a u naseljima u zapadnome dijelu riječkog prstena uglavnom 17. siječnja, uz zvuke Antonjskog roga. Tako će primjerice, "maškarani dani" u Crikvenci početi 10. siječnja, a "pusna" događanja u općini Viškovo, iz koje potječu Halubajski zvončari, kao i u Kastvu, na Antonju 17. siječnja.

Mesopusni običaji njeguju se u Primorju već nekoliko stotina godina. Uoči Mesopusta izrađuju se maske, a kad poklade počnu, njeguje se običaj obilaska kuća i prikupljanja jaja i drugih darova tijekom kojih maškare pjesmom i plesom zabavljaju domaćine, a oni ih časte vinom, fritulama, suhim smokvama i rakijom.

Posebnost primorskih maškara su autohtone maske - halubajski, žejanski, mučićki, rukavački, zametski i brgudski zvončari i grobnički dondolaši. Najpoznatiji su Halubajski zvončari koji zvonjavom zvona ovješenim oko pasa i životinjskim maskama tjeraju zle sile, najvešćuju proljeće i slave rađanje života.

Mesopusni običaji stalno se nadopunjavaju pa se, uz tradicionalne, njeguju i nove karnevalske zabave i povorke.

Tako će i ove godine jedan od novijih karnevala, onaj riječki, početi 17. siječnja, s više zabava, izložaba, karnevalskih balova i povoraka. Središnja karnevalska povorka, na kojoj svake godine sudjeluju tisuće maškara, najavljena je za 15. veljače, a dječja povorka za 7. veljače.

Vladavina maškara završava paljenjem Pusta na "pusni utorak" ili sljedećeg dana, 18. veljače na Pepelnicu ili Čistu srijedu, kada se skidaju maske i počinje korizma.