Prosvjedi mogu imati učinke koji nadilaze sami predmet borbe...

Jučer je u sklopu Javne sociologije, ciklusa javnih predavanja i rasprave u zadarskoj Gradskoj knjižnici, u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, održano treće predavanje.

Predavanje je nosilo naziv "Zašto se isplati prosvjedovati? Biografski učinak sudjelovanja u prosvjedima", a održala ga je dr. sc. Karin Doolan (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru). Dr. sc. Bojana Ćulum (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) morala je izostati zbog bolesti.

Predavanje je imalo tri glavna dijela. U prvom dijelu predavačica Doolan je općenito govorila o raširenosti prosvjeda danas, najčešćim uzrocima prosvjeda i zanimljivostima suvremenih prosvjeda (npr. nove forme prosvjeda kao što je zauzimanje prostora kroz dulje vrijeme, recentni primjer toga je Gezi Park u Istanbulu, zatim uloga društvenih mreža u organizaciji prosvjeda i dr.).

Drugi dio se bavio skiciranjem literature koja se bavi biografskim posljedicama sudjelovanja u prosvjedima, a treći se dio fokusirao na intervjue provedene s prosvjednicima u Hrvatskoj okupljenih oko inicijativa Pravo na obrazovanje i Pravo na grad. Intervjuima se nastojao zahvatiti biografski učinak sudjelovanja u prosvjedima.

"Svjedoci smo sve češćih prosvjeda na globalnoj razini. Ortiz i sur. identificirali su 843 prosvjeda u periodu od 2006. do 2013. u 87 zemalja u kojima živi više od 90% stanovnika svijeta pri čemu su primjerice u 2006. zabilježili 59 prosvjeda, a samo do sredine 2013. godine - 112 prosvjeda. Dakle, skoro dvostruko više!", kazala nam je u razgovoru Karin Doolan"S jedne strane, prosvjedi su "nažalost" postali svakodnevnica. Ljudi prosvjeduju zbog ekonomskih nepravdi, nedostatka povjerenja u politički sustav, kršenja ljudskih prava - tragični su uzroci prosvjedovanja. Ali s druge strane, prosvjedi govore i o mogućnostima za promjene. Njima se čuje glas Drugih!", naglašava Doolan.

Zašto se isplati prosvjedovati? 

Odgovor jednog sudionika istraživanja lijepo odgovara na ovo pitanje, kaže Doolan. 

"Prema toj osobi prosvjedi mogu imati učinke koji nadilaze sami predmet borbe. Ti učinci mogu biti politički, društveni, kulturni, a mogu biti i biografski. Doolan se u izlaganju fokusirala na potonje. "Osobe u našim intervjuima koje su kroz dulje vrijeme bile uključene u prosvjede Pravo na obrazovanje i Pravo na grad opisuju to kao njima

- važno i pozitivno iskustvo koje je uključivalo jačanje postojećih prijateljstava i stvaranje novih, učenje o demokraciji, pravima, vještinama organizacije i komunikacije, osnaživanje njihovih političkih subjektivnosti, a u nekim slučajevima se to iskustvo prelilo i na njihove obrazovne i profesionalne odabire." -

No, kako podnijeti neuspjeh prosvjeda?

Upravo fokusom na proces sudjelovanja u prosvjedima, a ne samo na "mjerljive" ishode prosvjeda, kaže Doolan.

"Castells naziva rasprave o prosvjedima svedene na mjerljive ishode "produktivističkom" vizijom društvenog djelovanja. Uspjeh prosvjeda nadilazi postizanje nekog konkretnog cilja. Od 843 prosvjeda koje su analizirali Ortiz i sur. u periodu 2006. do 2013., 63% nije postiglo konkretan cilj, ali to ne znači da nisu bili uspješni u primjerice podizanju javne svijesti oko nekog problema ili pak jačanju
aktivističkog građanstva", zaključuje Karin Doolan.