Predsjednik Vlade Zoran Milanović ocijenio je u srijedu u Rijeci da je nezaposlenost u Hrvatskoj elementarna nepogoda, pitanje nacionalne sigurnosti i još teže od toga, podsjećajući da gotovo 20 posto ljudi u Hrvatskoj nema posla, a smatra da bi ga trebali i htjeli imati.

"Što se tiče nezaposlenosti, a sve se tiče nezaposlenosti, to je u Hrvatskoj u biti jedna elemenatrna nepogoda, namjerno koristim tu tešku riječ, to je čak i pitanje nacionalne sigurnosti, ako hoćete još i teže, skoro 20 posto ljudi Hrvatskoj nema posla, a trebali bi ga i htjeli imati", rekao je Milanović otvarajući na Sveučilištu u Rijeci 8. sajam poslova s više od 80 izlagača.

"Tristo tisuća ljudi u Hrvatskoj nema posla i od prvog dana mandata borimo se s time da nezaposlenost, naročito mladih, smanjimo, tj. povećamo zaposlenost", rekao je Milanović i pritom naveo mjere kao što su stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i "Garancija za mlade". Ocijenio je kako "recepta iz epruvete nema, da je riječ o stalnoj borbi za izvrsnošću, prednošću, kako biti brži, bolji i pametniji" te istodobno biti human i da si to kao društvo moramo postaviti kao cilj.

"Je li naš cilj da budemo bolji od drugih ili da budemo samo jeftiniji od drugih?" upitao je Milanović i objasnio da to govori jer će na sajmu biti dosta poslodavaca iz turizma, koji je zapravo naš izvoz i kojim osiguravamo da mimo robnog izvoza prodajemo kvalitetnu uslugu u Hrvatskoj. Rekao je da na tome radi sve više naših ljudi i da moramo, da bismo na tome zarađivali, biti kvalitetniji od konkurencije i više ulagati. Dodao je da se u objekte već ulažu milijarde eura.

"Da bismo to postigli, moramo čuvati hrvatsku kunu", reko je Milanović, dodajući kako to "želi naglasiti jer je to bila tema ovih dana". "To je za mene patriotizam, ali i zdrav razum", rekao je i ocijenio kako se ne postaje konkurentniji zato što se postaje jeftiniji preko noći te da su to radili u Grčkoj i nekim drugim državama i - pogriješili.

Moramo se boriti da budemo kvalitetniji, a onda i skuplji i da nađemo one koji će to platiti, istaknuo je i pritom spomenuo riječko brodogradilište, koje je imalo teške godine, ali živi, te , ne imenujući ga, jedno drugo brodogradilište koje zarađuje zapošljavajući najkreativnije ljude i ne bori se rušenjem cijena, nego kvalitetom. "To je jedini način da se uspije i jedini put do konkurentnosti", dodao je.

U vezi s podatkom po kojem je u Hrvatskoj "postotak mladih koji završavaju sekundarno obrazovanje najbolji u Europi", rekao je kako je zanimljivo da ima država bogatijih od Hrvatske u kojima veliki postotak mladih ode prije završetka škole. Naveo je primjer Španjolske,u kojoj su mladi napuštali škole i radili tada dobro plaćene poslove, za kojima je u međuvremenu prestala potreba.Rekao je kako je to bila zamka u koju mi nismo upali. Dodao je kako država da bi se djeca školovala više nego ikada snosi troškove, primjerice prijevoza učenika.

Nakon obilaska sajma, premijer je odgovarao na pitanja studenata te im je, među ostalim, savjetovao da se koriste mogućnostima Erasmusa, programa akademske mobilnosti namijenjenog visokom obrazovanju, i da odu na godinu dana u inozemstvo.

Na pitanje o nepriznavanju nekih ispita nakon povratka na hrvatska sveučilišta, odgovorio je kako on nema ovlasti, da je sveučilište posve autonomno, što je dobro, ali ima i svoje nedostatke. Govoreći o poreznoj politici, istaknuo je da će studenti mnogo teže od roditelja doći do dobara kao što su nekretnine.

Upitao je treba li uvesti porez za vlasnike nekretnina, koji su uglavnom stariji, da bi se od tog novca financiralo studiranje, ocijenio je da to nije pravi put,da je komplicirano. Navodeći primjer SAD-a, njihove poreze na nekretnine i način financiranja javnih škola, Milanović je rekao da kod nas nema razlike u kvaliteti škola jer nemamo porez na nekretnine.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naveo je da je nezaposlenost u Hrvatskoj 19,6 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji 14,6 posto, te kako to govori da uz jaku ekonomiju i turizam stvari mogu biti bolje. Nezaposlenost u Hrvatskoj prošle je godine smanjena za 4,9 posto, a u PGŽ 4,4 posto.