Povodom početka obilježavanja Europskog i Svjetskoj tjedna novca u Ministarstvu obrazovanja provedena je rasprava o potrebi obrazovanja za financijsku pismenost i uvođenju programa u nastavni kurikulum. Zaključak je da su mladi nedovoljno obrazovani o tome, a neke Europske zemlje već provode slične programe.

Kako kvalitetno planirati kućni budžet i rasporediti novac te kako prepoznati kvalitetne proizvode na financijskom tržištu koje je sve bogatije ponudom, sposobnosti su koje nam donosi financijska pismenost.

Koliko je to važno, pokazalo je krizno vrijeme u kojem su mnoge građane loše odluke u kombinaciji s nestabilnostima na tržištu rada dovele u probleme. Kako bi ojačale financijska znanja svojih građana neke europske zemlje u protekle tri godine provele su programe edukacije i polučile dobre rezultate. O tome će učiti i hrvatski školarci, najavio je pomoćnik ministra obrazovanja Staša Skenžić

"U tijeku je cjelovita kurikuluarna reforma u RH koja se temelji na strategiji obrazovanja i tehnologije koja je donesena u Saboru u listopadu prošle godine i financijsko obrazovanje bit će jedan od elemenata o kojima će ekspertna radna grupa razgovarati i vidjeti kako se može unijeti u nacionalni kurikulum", rekao je Skenžić. Istraživanje među 15-godišnjim učenicima u Hrvatskoj pokazalo je da samo jedan od deset ima dobro financijsko znanje, a na ljestvici od 18 zemalja koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, po rezultatima Hrvatska je na 14 mjestu. I starijima bi dobro došla edukacija, misle građani..

"Ja sam dosta štedljiva, ali moji roditelji kada imaju potroše sve, onda nemaju i u gabulama su". "Unaprijed nešto platite pa vraćate pa se to vrti. Dobro, ja imam stalan posao. Onda se to financira iz izvora plaće, roditelja, prijatelja" "Ako ne znate sa svojim novcima upravljati, onda je bezveze bacati tuđi novac da vas netko tome nauči" "Potrebno je jer moramo znati koliko možemo potrošiti i da se naučimo skromnosti" "Možda edukacija na dobrovoljnoj bazi, ali uvoditi u školstvo ne treba", mišljenja su naših sugrađana.Edukacija se dijelom već provodi u okviru građanskog odgoja, rekla je Nevenka Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Učenici među ostalim uče posljedice neodgovornog trošenja novca i prednosti odgovorne potrošnje.

"To je postalo obrazovni standard i ponatna je da sve škole, neke kvalitetnije neke manje kvalitetno, a neke pokušavaju jer im treba dodatna edukacija ugrađuju ove ishode u razvoj i osposobljenost učenika u građanskoj kompetenciji", rekla je Nevenka Lončarić Jelačić.

Dodatne radionice u dijelu škola proveo je Institut za financijsku edukaciju, dok HANFA savjetuje studente o mirovinskim fondovima. Edukativne materijale pripremila je i Udruga banaka te osiguravajuće kuće.