I bez terorističkog čina u Zvorniku put Svetog oca Franje u Sarajevo, zakazan 6.lipnja ove godine imao bi elemente sigurnosno visoko zahtjevne operacije.

Zvornički slučaj ukazao je na ozbiljne propuste službi u BiH, no u organizaciji Papina posjeta ne sudjeluju samo bosanski obavještajci. O izazovima s kojima će se morati suočiti međunarodni tajni agenti prilikom zaštite katoličkog poglavara razgovarali smo s hrvatskim stručnjacima za terorizam i sigurnost.

Još od atentata na Ivana Pavla II 1981. vjerski katolički poglavari pod posebnom su paskom obavještajnih službi, sigurnosnih operativaca i čitave međunarodne zajednice. Njihovim putovanjima prethode detaljne sigurnosne predradnje, tim više ako je cilj posjeta izrazito geostrateško trusno područje. Bosna i Hercegovina spada u takva mjesta ne samo zbog svoje ratne i postdaytonske povijesti nego i zbog činjenice da je u toj multikonfesionalnoj zajednici već otprije registrirana nazočnost i aktivnost radiklanih islamskih krugova, primjerice vehebijska zajednica u Gornjoj Maoči. No, ono što je još početkom travnja bilo tek tema teoretskih promišljanja o stupnju moguće Papine sigurnosne izloženosti tijekom najavljenog lipanjskog boravka, zadnjeg tjedna dobilo je i neke dodatne zabrinjavajuće elemente.

Prije svega iz Italije su stigle vijesti kako je ondašnja policija razotkrila islamističku mrežu sa sjedištem na Sardiniji i naredila uhićenje 18 osoba od kojih dvojicu nekadašnjih tjelesnih čuvara vođe al Kaide Osame Bin Ladena. Tih 18 osoba optuženo je za pripadnost 'organizaciji okrenutoj transnacionalnim kriminalističkim aktivnostima inspiriranim al Kaidom i drugim radikalnim organizacijama koje se zalažu za oružanu borbu protiv Zapada'.

Prema izjavi državnog tužitelja snimke do kojih su istražitelji došli, ukazuju na to da su uhićenici u ožujku 2010. godine htjeli izvesti bombaški napad u Vatikanu.

'Bombaš samoubojica bio je u Rimu', rekao je državni tužitelj. Nekoliko dana kasnije u Zvorniku je radikalni islamist Nerdin Ibrić (24) pred policijskom stanicom napao policajce, jednoga ubio, dvojicu ranio. Iako ta dva događaja ne moraju nužno biti povezani ipak imaju i zajedničkih elemenata: u oba je riječ je o pripadnicima radikalnih, terorizmu sklonih islamističkih grupacija. U prvom je cilj - vrh Katoličke crkve jasno definiran, drugi je udario na institucije države koja se sprema ugostiti Papu.

Dovoljno da prof. Mirku Bilandžiću, stručnjaku za međunarodnu sigurnost i međunarodne odnose s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i umirovljenom generalu Mati Laušiću, koji je sam u nekoliko navrata čuvao Svetog oca, postavimo pitanja vezane uz sigurnost papina posjeta i specifičnostima te sigurnosne operacije.

'Sveti otac ima autoritet duhovnog vođe i poglavara države, dakle riječ je dvostrukoj instituciji. Za takve slučajeve postoje uobičajeni visoki sigurnosni standardi, koji će u kontekstu povećanog rizika biti i dodatno analizirani, i nema nikakve dvojbe da će oni biti ispoštovani kad je posrijedi put u Sarajevo', kaže profesor Bilandžić. Podsjeća kako teroristički čin u Zvorniku nije prvi susret Bosne s islamskim terorizmom.

Napadu u Zvorniku kumovala je i osobna trauma iz rata

'Bosna je sekularna država, ali fragilna država, u njoj postoji postratni kontekst, ali i globalni vezan uz odgovor radikalnog islama na poteze Zapada, što je ukupno uvjetovalo reislmizaciju dijelova bosanskohercegovačkog društva. Prisjetimo se slučajeva iz 2010. i 2011. s auto-bombom u Bugojnu i napadom na američko veleposlanstvo. I ovaj put rukopis je lako čitljiv: udara se na institucije države (policijska postaja) ili na veleposlanstvo najmoćnije države (SAD). Poruka je jasna - ako mogu udariti na takvu moć, što može očekivati građanin. Teror znači strah i namjera onih koji izvršavaju takav čin je da ga drsko izazovu', kaže prof Bilandžić.

Ističe kako je pritom jasan i način izvođenja, plan (umišljaj), islamistička platforma i širi kontekst. Poznati su i podaci da je oko 300 stanovnika iz BiH sudjelovalo u sukobima u Iraku i Siriji, a procjenjuje se da oko 3.000 ljudi ima veze s tim krugovima.

'Ono što je donekle novo u Zvorniku jest da je pojedinac koji je obavio teroristički čin nešto drugačije profiliran. Prije bih rekao da je riječ o tzv. negrupnim grupacijama odnosno ad hoc organiziranim osobama u sustavu tzv. organizacija društvenih mreža kao modelu terorističkog organiziranja gdje pojedinci ne moraju biti izravno vrbovani u formalno članstvo neke organizacije već su ideološki povezani. Ovdje kao motivacijski element kod odabira egzekutara imamo i osobne traume te kao odgovor na njih elemente osvetništva koje rezultira brutalnim likvidacijama. To dakako otežava rad obavještajnim službama, jer teroristi mogu doći iz dosad neočekivanih situacija. Razlika između tzv. spavača i aktivnog teroriste je samo u tome što spavač još nije dobio nalog da se aktivira', napominje Bilandžić.

Ono što posebice zabrinjava jest činjenica da je još početkom godine ministar civilnih poslova BiH i višegodišnji visoki dužnosnik jugoslavenske obavještajne službe Sredoje Nović konstatirao da 'BiH prijete teroristički napadi' izrekavši pritom i ozbiljnu optužbu.