Na pitanje jeste li ikada pušili cigarete, pa makar povukli dim ili dva - potvrdno je odgovorilo 38 posto učenika osmih razreda u zadarskim školama, istaknula je dr.sc. Željka Zdravković prošlog tjedna na predstavljanju rezultata istraživanja u projektu "Škola nepušenja", javlja Narodni list

Naime, od rujna do prosinca prošle godine u gradskim osnovnim školama - Šimuna Kožičića Benje, Šime Budinića, Bartola Kašića, Krune Krstića, Petra Preradovića, Smiljevac, Stanovi, Zadarski otoci i Privatna OŠ Nova, provedeno je istraživanje među osmašima o navikama upotrebe duhanskih proizvoda.

Uskoro i srednje škole

Istraživanje je rezultate suradnje Lige protiv raka Zadar i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, te je na njegovom provođenju uz dr. sc. Zdravković, od samog početka radio dr. sc. Krešimir Krolo, a u praktičnom dijelu su im pomogle volonterke-studentice: Elizaveta Čordašev, Ana Jakopec, Maja Paska i Mima Vuksan.

"Premda je Liga svojevremeno bila pokrenula pravu školu nepušenja, no zbog visokih troškova takav model je napušten, međutim predavanja u osnovnim školama su trajala kontinuirano. 2014. godine Liga je ponudila suradnju zadarskom sveučilištu, Odjelu za sociologiju, te je u suradnji s dr. sc. Krešimirom Krolom izrađen upitnik po uzoru na onaj koji se već u svijetu koristi prilikom anketiranja populacije pušača. Liga nije htjela utjecati na znanstveni rad te je slobodu sastavljanja upitnika dala dr. sc. Kroli, no uvjet je bio da dobiveni rezultati mogu koristiti Ligi u ostvarenju njenog cilja, a to je borba protiv prve cigarete." - objasnio je Vladislav Tomčuk, tajnik Lige protiv raka Zadar, sve što je prethodilo samom istraživanju. Naglasio je kako anketa nije naručena, tj. onakva kakve ankete znaju biti kad se njima želi opravdati neki unaprijed zauzet stava i cilj.

"Liga će na temelju ankete izraditi prijedlog mjera i koraka koje treba poduzeti kako bi stanje iduće godine bilo bolje. Kad je cilj istraživanjem, osim osnovnih škola, obuhvatiti i srednje škole u Zadru, kako bi se vidjelo koliko je onih koji su počeli pušiti u osnovnim školama i nastavilo s pušenjem." - rekao je Tomčuk najavivši kako će Liga i dalje nastaviti svoju borbu protiv pušenja te se završetkom ovog istraživanja ovaj projekt ne prekida.

Dvoje stručnjaka sa sveučilišta pojasnili su kako su dobili dopuštenje roditelja za provođenje ovakvog istraživanja, jer se ipak radi o maloljetnoj djeci. Uz to je svim sudionicima zagarantirana anonimnost. Dodali su kako su ovo tek preliminarni podaci na temelju kojih će napraviti znanstvene izvještaje.

Od 12 do 13 godina

"Upitnik se sastojao od nekoliko setova pitanja - od učestalosti korištenja duhanskih proizvoda, o izloženosti učenika pasivnom pušenju, o medijskoj slici koju dobivaju, te o percepciji njih samih o atraktivnosti duhanskih proizvoda." - navela je dr. sc. Zdravković, te nastavila: - "Od 12 do 13 godina je dob kad učenici kreću s pušenjem i to je ciljana skupina s kojom bi se radionice i edukacije trebale raditi."

Istraživanje je pokazalo kako je oko 10 posto učenika osmih razreda aktivni pušači.

Dr. sc. Krolo je dodao kako te brojke nisu zabrinjavajuće, ali se uočava da je ulazak u pubertet okidač.

Oko 44 posto učenika je reklo je da njihovi ukućani ne puše u njihovoj blizini, ali njih 56 posto izravno je izloženo duhanskom dimu i nekom tipu pasivnog pušenja. I tu se krije potencijalni rizik.

Učenici su odgovorili kako je pasivno pušenje loše za njihovo zdravlje, ali uz to velik dio njih smatra da je jednostavno nabaviti cigarete ako žele pušiti.

"I dok je u prošlosti pušenje bilo znak privlačnosti i zrelosti, danas mu mladi ne pripisuju to značenje." - uočili su.

Put ka malignim bolestima

Istraživala se i uloga medija u formiranju mišljenja mladih, te se pokazalo kako tradicionalni mediji - radio, tisak i televizija, nemaju tu moć koju ima internet, tj. društvene mreže. Pa tako mladi koriste Facebook da bi se hvalili i dijelili fotografije sebe s duhanskim proizvodima.

"Minimalne su razlike među zadarskim školama i nisu statistički značajne. Sve zadarske škole pokazuju jako dobre rezultate i učestalost pušenja nije toliko visoka, ali to ne znači da još uvijek nema rizičnih skupine. S aktivnostima bi trebalo ići prema ovim dobnim skupinama koje imaju rizični potencijala, tj. djeca od 12 do 13 godina. S njima ali i roditeljima bi se trebao provoditi edukacijski program. Djeca izgledaju puno više osvještenija nego njihova okolina." - zaključio je dr. sc. Krolo.

Volonterke su pak pohvalile suradnju sa školama i djecom dok su provodile anketu.

Na dobivene rezultate se osvrnula i pulmologinja u OB Zadar Gordana Karuza, koja je uz to članica Predsjedništva Lige protiv raka Zadar.

"Navika pušenja počinje rano, a ono dovodi do velikog broja respiratornih malignih bolesti. Smatram da edukacije trebamo provoditi trajno, pogotovo u ovoj rizičnoj skupini među djecom od 12 do 13 godina ali i njihovim roditeljima, jer oni moraju učiniti sve da ne puše pred djecom, ako već podliježu toj navici, to bi trebali zadržati samo za sebe jer ovako na njih prenose svoju lagodnu naviku i po meni bio trebali za to podlijegati teškoj odgovornosti." - jasno je iznijela svoj stav dr. Karuza.

U rizičnu skupinu ulaze i mladi na početku fakulteta, pod utjecajem preseljenja u novu sredinu i povećanjem stresa zbog novih obaveza, ali to je dob kad je osoba punoljetna i trebala bi biti informirana, moglo se čuti na konferenciji, dok na pragu puberteta djeca još uvijek nemaju prave informacije i okolina je ta koja ima najveći utjecaj.

UČENICI MIOC-A

Tomčuk je najavio novu suradnju s Odjelom za sociologiju te će uskoro provesti istraživanje koje će se ticati onkoloških bolesnika.

Pohvalio je i zadarske srednjoškolce koji se žele uključiti u rad Lige, posebno je istaknuo interes učenika iz Gimnazije Franje Petrića koji nude svoju pomoć.