Od 1880 anketiranih hrvatskih studenata od 19 do 41 godine, 1718 ih učestalo pije, što bi značilo da prilikom jednog noćnog izlaska popiju više od šest žestokih pića, javlja Slobodna Dalmacija

Također, popriličan broj ispitanih, odnosno njih više od pet stotina, kontinuirano konzumira marihuanu, a na listi opijata slijede ih tablete za smirenje i koncentraciju - stoji u rezultatima istraživanja koje je među studentima, na inicijativu i uz podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu.

Podaci se odnose na 2014. godinu, a u prepunom Klubu mladih u ponedjeljak navečer predstavila ih je Josipa Kokorić Tomašević iz Lige za prevenciju ovisnosti.

- Rezultati potvrđuju da je alkoholizam jedan od najvećih društvenih problema u Lijepoj našoj. Imamo oko 200 tisuća alkoholičara, a jedan građanin godišnje u prosjeku popije 12.8 litara alkohola. Zahvaljujući takvom stanju na samom smo vrhu europske ljestvice, a tu ovisnost gotovo u stopu prati uživanje u drogama i kocki. Dakle, cijela Europa puno pije, no Hrvati, nažalost, stoje uz bok Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj. Studenti su samo mali dio te velike tužne priče - poručila je Josipa i naglasila kako je, suprotno uvriježenom mišljenju, alkoholizam jedna od najtežih ovisnosti.

Razvije se polako, kod muškaraca kroz 10, s kod žena do sedam godina, a najveći je problem što je društveno prihvaćen, alkoholna pića mogu se lako nabaviti, a konzumiraju se u svim važnim životnim prigodama.

- Alkohol, baš kao i marihuana, uzrokuje brojne psihičke poremećaje i oštećenja. Zabrinjavajući je podatak da je 96 posto anketiranih konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana, a 75 posto proteklog mjeseca. Oko 20 posto ih je uzimalo tablete za smirenje, spavanje ili poboljšanje koncentracije i pamćenja. Nove droge u posljednjih je godinu dana probalo 5,6 posto anketiranih - tvrdi Jelena.

Što se psihičkog zdravlja tiče 25 posto anketiranih studenata navelo je kako ne mogu uvijek kontrolirati svoje emocije, 30 posto se osjeća potišteno i bezvoljno, 50 posto umorno i iscrpljeno, a 41 napeto i nervozno.

Ako nadodamo tome i podatke da ih 64 posto nikada nije volontiralo, niti se bavilo umjetnošću, a više od 70 posto nije bilo angažirano u nevladinoj udruzi, kao ni u svojoj vjerskoj zajednici, nameće se pitanje kakav će doprinos društvu dati budući akademski građani.

- Realno stanje je vrlo vjerojatno još i gore. Naime, psihostimulanse više koriste muškarci nego žene, a mi smo u ovom istraživanju ispitali 75 posto žena...- upozoravaju iz Lige za prevenciju ovisnosti.