U Zadru uopće ne mjere kvalitetu zraka jer ne plaćaju državi tu uslugu !?

Agencija za zaštitu okoliša predstavila je u utorak navečer dva temeljna izvješća o hrvatskom i europskom okolišu - "Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.)" i "Europsko izvješće o okolišu - Stanje i izgledi 2015., sinteza", a prikazan je i film o Izvješću o stanju okoliša u Hrvatskoj, piše 24sata.

Koordinatorica "Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014." Mira Zovko istaknula je kako je riječ o trećem izvješće od kada je Hrvatska neovisna, a od dosadašnjih razlikuje se po tome što su u ovo izvješće prema trendovima u svijetu i u Europi uveli tzv. integrirane teme. To su učinkovito korištenje resursa koji su ograničeni na planeti, te održiva proizvodnja i potrošnja, kao i usluge eko sustava i zelena ekonomija kao odgovor na korištenje resursa i degradaciju okoliša koje su sve veći.

U Slavonskom Brodu zbog rafinerije u susjednom Bosanskom Brodu koncentracija lebdećih čestica u samo jednom danu zna biti toliko visoka da potpuno ispunjava godišnju kvotu.

Te su čestice manje od širine jedne ljudske vlasi i lako se mogu probiti do pluća. Posljedica dugotrajna udisanja može biti i smrt. Njihovi su izvori motorna vozila, termoelektrane, industrija i procesi izgaranja. Zbog toga su najugroženiji Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Kutina i Sisak, kao središta hrvatske industrije. 

Na moru je, osim u Rijeci i na području Splita, zbog vjetra zrak mnogo čišći. Najčišće je pak u Lici i Gorskom kotoru. Od Agencije za zaštitu okoliša doznali smo da se u Zagrebu 2013. godine koncentracija lebdećih čestica s dopuštenih 50 mikrograma po metru kubičnom popela na 76, u Osijeku na 73, u Kutini na 72, u Sisku na 63, dok u Slavonskom Brodu tada još nije bilo mjerenja. Dok u Zadru uopće ne mjere kvalitetu zraka jer ne plaćaju državi tu uslugu.

- Zrak je u Hrvatskoj uglavnom čist. U zadnjih je desetak godina došlo do smanjenja sumporova dioksida i olova, ali gorući su problem lebdeće čestice - rekao je Vedran Vađić iz Agencije za zaštitu okoliša koja provodi mjerenja. Objasnio je kako je Zagreb kao najveći grad i najzagađeniji. Najopterećeniji mu je centar, a situacija je bolja na rubnim dijelovima.

Osijek također najviše zagađuje promet. Kutina, u kojoj zrak zagađuje Petrokemija, ima dodatni problem s povremenim prekoračenjem amonijaka i sumporovodika. Te su koncentracije ipak dovoljno male i ne utječu na zdravlje ljudi nego samo na kvalitetu života, budući da uzrokuju velik smrad. 

U Sisku je zbog rafinerije nafte problem bio sa sumporovim dioksidom, ali to se uvelike promijenilo 2008., nakon modernizacije rafinerije, što je dovelo do desumporizacije. Do prekoračenja dolazi u zimskim mjesecima zbog grijanja. 

Slično je na moru, ali u ljetnim mjesecima. Tada dolazi do velike koncentracije ozona zbog Sunčevih zraka.