Događaji

Najava

Započinju 4. Dani geografije

Započinju 4. Dani geografije

Danas započinju 4. Dani geografije, predavanjem prof. dr. sc. Josipe Velić koje će se održati danas na Odjelu.

Predavanje NAFTNOGEOLOŠKE OKOLNOSTI U HRVATSKOJ

Republici Hrvatskoj pripadaju dijelovi dvaju velikih taložnih prostora - Panonskoga bazena i Jadranskog podmorja te izdignuto krško područje Dinarida koje leži između njih. Svako od tih područja ima različite naftno-geološke uvjete i potencijal bilo otkrivanja ležišta, bilo pridobivanja nafte i/ili plina.

Panonski je bazen dobro istražen, s eksploatacijom koja je počela već u 19. stoljeću.

U Hrvatskoj se pridobiva sirova nafta iz 33 polja, kondenzat iz 9 polja, prirodni plin iz 17 polja u Panonskom bazenu i prirodni plin iz
9 polja u Jadranskom podmorju. U 2013. godini pridobiveno je 500 x 103m3 nafte, 1963 x 106 m3 plina i 137 x 103m3 kondenzata.

Na prostoru Jadranskoga podmorja 1968. počela su prva seizmička profiliranja; a u vremenu od 1962. godine (bušotina Vis-1) do 2004. godine (bušotina Karla-1), izrađena je 51 istraživačka bušotina. Konačne dubine bušotina bile su u rasponu od 1022 m (bušotina Vlasta-1, 1986. g.) do 6 440 m (bušotina Susak more-1α, 1987. g). U 10 bušotina su registrirane pojave plina, u 5 pojave nafte, 4 imaju status plinske bušotine, a 32 bušotine su
bile negativne.

Do danas provedena istraživanja područja epikontinentalnoga pojasa Republike Hrvatske rezultirala su otkrićem tri eksploatacijska polja
ugljikovodika:„Izabela", 'Sjeverni Jadran'' i ''Marica". Tu se od 1999. godina crpi prirodni plin koji se nalazi u sedimentima donjega
pleistocena (od prije 2,588 milijuna godina), u rahlim pijescima metarskih debljina, smještenim dosta plitko - od 500 do 1000 m, rjeđe dublje.

Iako je do sada u Dinaridima izrađeno 30 bušotina, u usporedbi s geološki sličnim područjima u svijetu može se ustvrditi da istraživačke aktivnosti ovdje tek treba započeti. Važno je naglasiti da postoje nedvojbene indikacije o prisutnosti nafte, ali na znatnim dubinama.

Glavni je problem kako postići da se seizmički podatci mogu kvalitetno i zadovoljavajuće interpretirati.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.