Uoči saborske rasprave o novom stečajnom zakonu, u Zagrebu je predstavljena knjiga"Stečajna mafija". Zbirku svjedočanstava o malverzacijama iz stečajnih postupaka, ali i zamkama predstečajnih nagodbi objavila je Udruga za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - Korektiv. Cilj je, kažu, izbjeći štetne posljedice po gospodarstvo i nove, smišljeno loše zakone.

Iako skromnog formata, knjiga je pregled gotovo dva desetljeća stečajne povijesti i propasti niza hrvatskih tvrtki. Poput nekadašnjeg giganta zagrebačkog Jedinstva, gdje su radnici zabetonirali strojeve kako ne bi nestali, do državnih Kaštelanskih staklenika, čiju sudbinu do danas nijedna vlada nije uspjela riješiti. Stečaj je za razliku od SAD-a gdje je pokušaj reanimacije, u Hrvatskoj shvaćen kao poziv na pogreb, kaže profesor Ivan Lovrinović.

''U Hrvatskoj to znači, ajmo to raskopat, naplati se tko može, uzmi što se uzeti može, ako je nešto ostalo'', upozorava Lovrinović. Česte promjene zakona dovele su da je broj tvrtki u stečaju od 2009. do 2013. sa 1.052 skočio na više od 7 i pol tisuća. Ekonomski analitičar Guste Santini iz svega iščitava sustavno uništavanje hrvatskog gospodarstva, koje je, tvrdi, počelo još ujesen 1993. vezanjem hrvatskog dinara za njemačku marku.

''Puno toga ima što se može u Hrvatskoj nazvati 'istočni grijeh'. Tu su problemi zašto? Jer postoji društvo izabranih koji se smatraju aktivnim članovima društva. To su oni koje gledamo, koji odlučuju o našoj sudbini i koji su uvezani. Bilo preko kapitala, bilo preko inih kanala'', kaže Santini.

Ili mafiokracija, rezimira urednik knjige Darko Petričić. Svim će saborskim zastupnicima poslati primjerak, jer iako se, kaže, osjeća da korupcija popušta, treba nastojati dok se ne iskorijeni.

''Ostalo nam je jedino da jačamo ove građanske inicijative i da isprovociramo na neki način i kaznenu odgovornost političara i ljudi u institucijama za štetu koju naprave dok su na vlasti. Bez toga ova država ne može funkcionirati'', zaključuje Petričić.