Hrvatska spada u zemlje s izrazito negativnim demografskim trendovima. Osim depopulacije, zabrinjavajuća je i projekcija pada udjela mladog stanovništva

U posljednjem Izvješću o starenju, Europska komisija je dala pregled osnovnih demografskih i makroekonomskih trendova projiciranih u razdoblju od 2013. - 2060. godine. Premda je u odnosu na baznu 2013. godinu na razini EU predviđen rast populacije do 2060., Hrvatska spada u zemlje s izrazito negativnim demografskim trendovima.

U odnosu na 2013. godinu, s razine ukupne populacije od 4,3 milijuna, predviđa se smanjenje ukupnog stanovništva za 600 tisuća stanovnika dovest će do smanjenja ukupne populacije na razinu od oko 3,7 milijuna stanovnika u 2060. godini.

Osim navedene depopulacije, zabrinjavajuća je i projekcija pada udjela mladog stanovništva u ukupnoj populaciji. Udio najmlađeg stanovništva od 0-14 godina u odnosu na baznu 2013. godinu (14,9%) postupno bi se mogao smanjivati do razine 13,9% u 2060. Značajno veću kontrakciju u projiciranom razdoblju (od čak 6,6 postotnih bodova) Europska komisija je projicirala u kretanju najproduktivnije populacije u dobi od 25-54 godine: njihov udio u ukupnom stanovništvu će se smanjiti sa 41,1% u 2013. na svega 34,5% do 2060. godine, navodi se u analizi RBA.

Radno sposobno stanovništvo pada na 56,5 posto

Pokazatelj udjela radno sposobnog stanovništva (u dobi od 15-64 godine) u ukupnoj populaciji također odražava značajna negativna odstupanja u projekcijskom razdoblju: sa 66,9% u 2013. na 56,5% u 2060. godini. Istovremeno, trend značajnog starenja stanovništva u Hrvatskoj odražava se kroz razmjerno snažne negativne promjene u udjelima starije populacije u ukupnom stanovništvu. Primjerice, udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji povećat će se do kraja projekcijskog razdoblja na razinu od 29,6% (11,3 postotnih bodova više u usporedbi s 2013.).

Obzirom da je očekivano trajanje života do 2060. godine povećano na 82,7 godina za muškarce (prosječno 8,7 godina više u odnosu na 2013.) te na 87,6 godina za žene (što je za 6,9 godina više u odnosu na 2013.), značajno je pogoršan udio stare populacije u ukupnom stanovništvu.

Naime, očekuje se povećanje udjela stanovništva starijeg od 80 godina u ukupnoj populaciji na razinu od 11,1% (6,7 postotnih bodova više nego u 2013.). Štoviše, udio istih u radno sposobnom stanovništvu porast će sa 6,5% u 2013. na 19,6% u 2060. godini. Obzirom na projicirani pad radno sposobnog stanovništva te negativnu stopu rasta zaposlenosti u navedenom projekcijskom razdoblju, analitičare posebno zabrinjava pokazatelj ovisnosti stanovništva u dobi od 0-15 godina te iznad 64 godine o stanovništvu u dobi između 15-64 godine. Taj ukupni koeficijent ovisnosti porast će sa 50% koliko je iznosio u 2013. godini na 77% u 2060.

Tko će zaraditi mirovine?

Navedene projekcije polaze od pretpostavke da će i 2060. vrijediti sva postojeća zakonska rješenja te da će biti održane ili implementirane sve predviđene reforme (prvenstveno u mirovinskom sustavu) što dobrim dijelom objašnjava očekivani pad udjela javnih troškova za mirovine unatoč dramatičnom starenju stanovništva i povećanju očekivanog životnog vijeka.

Kako navode analitičari RBA, za očekivati je da će rasti udio mirovina koje će biti isplaćivane iz II. mirovinskog stupa; pad udjela mirovina koje nisu iz rada te produljenje radnog vijeka. Međutim, stručni tim EK ističe kako bi ove prognoze mogle biti precijenjene poglavito u troškovima za mirovine obzirom da mirovinski sustav već sada pokazuje izrazite slabosti.

"Dodajmo da uz potencijalni gospodarski rast od svega +1,4% u navedenom projekcijskom razdoblju svako odgađanje potrebnih strukturnih reformi Hrvatsku dovodi sve bliže demografskom izumiranju uz dugoročne posljedice na financijsku održivost cjelokupnog sustava", upozoravaju analitičari RBA.