Samo tri godine nakon izvanrednog otkrića groba kralja Rikarda III. ispod parkirališta, znanstvenici vjeruju da bi i jedan od njegovih prethodnika mogao biti pokopan ispod 'parkinga' te se nadaju da će ga pronaći.

Povjesničarka Philippa Langley koja je pokrenula potragu za Rikardovim ostacima, na tragu je njegovu prethodniku Henriku I., jednom od prvih engleskih vladara nakon normanskog osvajanja Engleske u 11. stoljeću.

Langley je dio tima u potrazi za ostacima opatije Reading koju je Henrik osnovao 1121. Ondje je, 14 godina kasnije, i pokopan. Onodobni kroničari kažu da je umro jer se prejeo paklare, vrste riba nalik jeguljama.

Kao i kod Rikarda, točna lokacija Henrikova groba nepoznata je jer je opatija uništena prije 400 godina.

"Mislimo da se opatija, ako je bila manja, mogla nalaziti na mjestu današnje škole u Readingu, a ako je bila veća, potragu bismo mogli proširiti na područje današnjeg igrališta ili parkirališta", rekla je Langley.

Otkriće tijela Rikarda III., posljednjeg kralja iz dinastije Plantageneta i posljednjeg kralja koji je umro na bojnom polju 1485. ispod parkirališta u Leicesteru smatra se jednim od najvažnijih arheoloških otkrića u nedavnoj britanskoj povijesti.

Njegovo tijelo uz kraljevske je počasti pokopano prije dva mjeseca u katedrali u Leicesteru. Ceremonija je izazvala globalni interes. Rikarda je u svojim djelima "proslavio" Shakespeare koji ga je opisao kao krvožednog tiranina. Dio današnjih povjesničara smatra da je takav opis bio dio srednjovjekovne propagande nakon Rikardova poraza u engleskome građanskom ratu, poznatom kao Ratu dviju ruža.

Ni Henrikova reputacija nije bitno bolja. Četvrti je sin Vilima Osvajača, normanskog vladara koji je pokorio Englesku 1066. godine, a do prijestolja je došao pošto mu je stariji brat Vilim II. poginuo u lovu u sumnjivim okolnostima.

Henrik je prvi engleski kralj koji je naučio engleski, a zbog iznimnog obrazovanja dobio je nadimak Beauclerc (Dobri Učenjak).