Hrvatski građani spadaju među najmanje zadovoljne u Europskoj uniji kada je u pitanju kvaliteta života, pokazuje u ponedjeljak objavljeno istraživanje europskog statističkog ureda, koje je na sam vrh svrstalo sjevernoeuropske zemlje.

Eurostat je u ponedjeljak predstavio prvo istraživanje o kvaliteti života u Europi koja bi trebala dopuniti postojeće pokazatelje ekonomskog i društvenog razvoja, fokusirane na bruto društveni proizvod.

"Cilj je pokazati moguće faktore koji utječu na kvalitetu života, u rasponu od razine obrazovanja, aktivnosti i zdravlja do obitelji i financijske situacije", tumači ravnatelj Eurostata Walter Radermacher.

Zadovoljstvo građana kvalitetom života mjereno je u više kategorija, uključujući opće zadovoljstvo životom, te zadovoljstvo zdravljem, osobnim odnosima, stambenim prilikama, zdravljem, financijskom situacijom, organizacijom vremena i životnim okruženjem.

Ispitanici u dobi od 16 godina naviše ocjenjivali su zadovoljstvo ocjenama od najnižih nula do najviših 10. Istraživanje se odnosilo na 2013. godinu.

Hrvatska se s ocjenom od 6,3 u kategoriji općeg zadovoljstva građana životom našla u skupini zemalja EU-a čiji su građani izrazili najnižu razinu zadovoljstva. Najniža je ocjena zabilježena u Bugarskoj, 4,8. Slijede Grčka, Cipar, Mađarska i Portugal sa 6,2.

Najzadovoljniji su građani sjevernoeuropskih zemalja, pa su tako Danska, Finska i Švedska dobile ocjenu 8,0.

Na razini EU-a opće zadovoljstvo građana životom u 2013. iskazano je ocjenom 7,3.

Građani EU općenito su bili najzadovoljniji osobnim odnosima koji su dobili najvišu ocjenu građana u velikoj većini zemalja EU-a, uz izuzetak Belgije, Finske, Bugarske i Švedske. Zanimljivo je također da je u svim zemljama EU-a zadovoljstvo osobnim odnosima veće nego opće zadovoljstvo životom, primjećuju u Eurostatu.

Najmanje su pak građani na razini EU-a zadovoljni financijskom situacijom, pokazuje izvješće.

I građani Hrvatske najmanje su zadovoljni financijskom situacijom koja je dobila ocjenu 4,6. Na dnu ljestvice u EU nalazi se Bugarska s ocjenom 3,7, a slijede Grčka i Portugal, sa 4,3 i 4,5. Najvišu su pak ocjenu, 7,6, u toj kategoriji dobile Švedska i Danska.

Najveće su razlike među građanima pojedinih zemalja izražene upravo u kategoriji financijske situacije, a najveća suglasnost vlada u pogledu zadovoljstva radnim mjestom i organzacijom vremena, sažimaju rezultate istraživanja u Eurostatu.

U Hrvatskoj je pak nisku ocjenu, 5,8, dobila još kategorija zelenih i površina za rekreaciju, a slično mišljenje iskazali su i građani Cipra, Grčke, Mađarske, Portugala i Slovačke.