Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. lipnja, pokazuje nastavak trenda prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju, piše N1info

Pritom se uočava trend smanjenja te prednosti koja je bila najveća u siječnju, za vrijeme predsjedničkih izbora, što je jedna od izravnih posljedica mobilizacijske snage HDZ-a. Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) zabilježile nešto viši izbor (oko izbonog praga): Orah i Živi zid. Pritom je vidljiv "zamor" izborne podrške obiju stranaka, dok su dvije "mlađe" liste (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska), u uzlaznom trendu. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Rast HDZ-a i SDP-a

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,2 posto glasova (prema 30,8% iz svibnja). U odnosu na prošlogodišnji lipanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7,3 postotnih poena (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 22,9%).

S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije, SDP bilježi izbor od 24 posto (prema 23,7% prije mjesec dana, odnosno 19,6% u istom mjesecu prošle godine). Pojava dviju novih lista, koje pratimo u posljednjih dva mjeseca (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska) djelomično unose novu dinamiku na političkoj sceni, kako u odnosu prema dvjema najvećim strankama, tako i prema dvjema glavnim strankama izazivačima (Živi zid i Orah). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo). Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,5 posto (isto kao i prije mjesec dana), dok je Živi zid s izborom od 4,9 posto (u svibnju 6,1%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih pet mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 10,4%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od 2 do 3 posto. Ovu skupinu predvodi Most nezavnisnih lista s izborom od 3 posto (2,1% u svibnju), a slijede stranka Ive Josipovića, Naprijed Hrvatska s 2,6 posto (prije mjesec dana njegovatada još uvijek Nezavisna lista bilježila je podršku od 1,1 posto). Tu su još HNS s izborom od 2,2 posto (jednako kao i prošli mjesec), te HSS s 2,1 posto (prije mjesec dana 2 posto). Zadnju skupinu stranaka čine one s izborom manjim od 2 posto: HDSSB s 1,6%, HSP 1,1%, IDS 1,1%, HSLS 1,0%, HSP AS 1,0%, HKS 0,8%, Hrvatski laburisti 0,8%, HSU 0,7% i NS Reformisti 0,7%. Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,8 posto. Zabilježeno je i 13,2 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost blago smanjila u posljednjih dva mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,5% iz svibnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 26,4%). Slijede stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,5 posto izbora (isti rezultat kao i prije mjesec dana), dok je Orah s 4,8 posto četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 6,2%). Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,7 posto, a slijedi ga u stopu i Josipovićeva stranka Naprijed Hrvatska s izborom od 3,6 posto. Slijedi HDSSB s izborom od 2,8%, Stranka Milana Bandića s 2,5%, Hrvatski laburisti 1,4%, NS Reformisti 1,0%, HKS 1,0% i HSP 0,7%. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Predsjednica najpozitivnija, Karamarko najnegativniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto (prema 31,3% iz svibnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 12,1 posto (prije mjesec dana 9,2%). Ivo Josipović je na trećem mjestu s izborom od 8,7 posto (jednako kao i prije mjesec dana), a slijedi Zoran Milanović s izborom od 6,3 posto (što je njegov najbolji rezultat još od prosinca 2012. godine). Slijedi Mirela Holy s 4,9 posto, Tonino Picula s 2,9%, Tomislav Karamarko 2,9%, Milan Bandić 2,4%, Ivan Vilibor Sinčić 2,3% i Boris Lalovac 2,2%.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,8%) i Zoran Milanović (31,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (1,7%), Vesna Pusić (1,3%), Radimir Čačić (1,1%), Nadan Vidošević (0,7%), Predrag Matić (0,7%) i Ivo Josipović (0,6%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: prosvjed branitelja na Markovom trgu i u Savskoj, i početak dogovora o rješenju (61,1%), statistički izlazak zemlje iz recesije (10,7%), gospodarska kriza u zemlji (5,4%), te vanjskopolitičke aktivnost predsjednice Grabar Kitarović - posjeta Afganistanu i susret s papom Franjom u Vatikanu (4%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 1 i 3 posto: dogovor o načinu obilježavanja 20. obljetnice Oluje (2,7%), Presuda Vrhovnog suda o kamatama za "švicarac" i ustavna tužba Udruge Franak protiv te odluke (2,2%), filmska nagrada za film Zvizdan Dalibora Matanića u Cannesu (1,9%), najava ukidanja ograničenja kretanja hrvatskih radnika u EU (1,6%), te osnivanje nove stranke Naprijed Hrvatska (1,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.
Vlada RH je u ovom mjesecu velike političke napetosti povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 30 posto na sadašnjih 34 psoto), dok vladinu politiku ne podržava 50,4 posto građana (prema 55,4% iz svibnja), uz sadašnjih 15,5 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,25, u odnosu na 2,18 iz svibnja. Tako je zaoštravanje braniteljskog prosvjeda ali i držanje Vlade u rješavanju napetosti vrlo vjerojatno poguralo i podršku Vladi, kao uostalom i doživljaj premijera Milanovića, i izbor njegove stranke i koalicije. Čini se da bi interes HDZ-a mogao biti postizanje čim skorijeg dogovora između branitelja i Vlade RH, kako bi se ispuhala ova pozornica za jačanje potpore javnosti Vladi, premijeru i stranci/kaoliciji na vlasti. U protivnom, a u susret turističke sezone, braniteljski bi prosvjedi mogli postatati ključni za izborni ishod (kao što su bili važni u izbornoj pobjedi u utrci za Pantovčak). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,37 iz svibnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.