Hrvatska inačica europske inicijative "Zaustavimo TTIP" (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) objavila je na svojoj facebook stranici da je Hrvatska postala 15. članica koja je ispunila nacionalnu kvotu u prikupljanju potpisa protiv tog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

"Uspjeli smo! Hrvatska je postala 15. članica EU koja je ispunila nacionalnu kvotu (minimalan broj potpisa propisan lisabonskim ugovorom) za peticiju", objavila je incijativa Zaustavimo TTIP, koja se protivi potpisivanju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva zbog, kako tvrdi, katastrofalnih posljedica za stanovnike EU i SAD-a.

Tvrde da korporacije tim sporazumom žele trajno u podređeni položaj staviti države EU i SAD-a, odnosno njihove građane jer bi svi propisi koji ograničavaju korporativni profit mogle postati predmetom tužbi korporacija protiv država.

Iako se sudstva s obje strane Atlantika smatraju neovisnima, krupni kapital i velike odvjetničke tvrtke će, tvrdi inicijativa, forsirati da se o sporovima odlučuje na specijaliziranim korporativnim sudovima koji pogoduju krupnom kapitalu.

Navode također da unatoč rezultatima analiza i činjenici da je peticija protiv TTIP-a prikupila gotovo 2,2 milijuna potpisa, Europska komisija pod utjecajem korporativnih lobija netransparentno i nesmanjenim intezitetom nastavlja pregovore.

Inicijativa želi spriječiti TTIP i CETA-u, jer kako tvrde, sadrži više kritičnih točki, primjerice odredbe o rješavanju sporova između investitora i države (Investor-state dispute settlements) te propise o suradnji regulatornih tijela, a koje su, po njihovom stajalištu, prijetnja za demokraciju i pravnu državu.

"Želimo spriječiti pad standarda u području zapošljavanja i zaštite podataka te društvenih, ekoloških i potrošačkih standarda. Želimo spriječiti da se javna opskrba (npr. vodom) i kulturna dobra rješavaju kroz netransparentne pregovore. Europska građanska inicijativa (ECI) podupire alternativnu trgovinsku i investicijsku politiku Europske unije", navodi inicijativa.

Hrvatski građani peticiju mogu potpisati na internetskoj stranici https://stop-ttip.org/potpisi, a broj prikupljenih potpisa za svaku zemlju članicu EU-a može se vidjeti preko interaktivne mape na stranici https://stop-ttip.org/.

Prema podacima s te stranice Hrvatska je prikupila 8337 od 8250 potrebnih potpisa, što iznosi 101 posto. Uz Hrvatsku, nacionalnu kvotu zu ispunile Slovenija, Austrija, Češka, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Irska, Švedska, Finska, Danska i Luksemburg. Na razini čitave EU dosad je prikupljeno nešto manje od 2,2 milijuna potpisa. Neke zemlje višestruko su prermašile potrebnu kvotu, a prednjači Njamačka koja ima čak 1578 posto od potrebnog broja potpisa.

Europski parlament odgodio raspravu o TTIP-u

TTIP mnogi smatraju kontroverznim sporazumom, koji ide u prilog multinacionalnim kompanijama, a na štetu suverenih država, što se odražava i u Europskom parlamentu, koji je odgodio za srijedu predviđenu raspravu i glasovanje o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz odgodio je u utorak glasovanje o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država nakon što su socijalistički zastupnici zatražili da se u tekstu rezolucije ne spominje mehanizam za rješavanje sporova između privatnih investitora i država. U srijedu ujutro, zastupnici su glasovali da se odgodi i rasprava.

Hrvatski premijer Zoran Milanović tada je izjavio u Bruxellesu da se Hrvatska ne treba bojati TTIP-a o kojem pregovaraju Europska unija i Sjedinjene Države, dodajuči da to u ovome trenutku nije ni glavni, niti je uopće hrvatski problem. Dodao je da Hrvatska, kao ni druge zemlje, nema preciznu analizu učinka TTIP-a na njezino gospodarstvo.

"Nemamo, preciznu, kao što je nitko nema, ali imamo okvirnu analizu. Mi smo mala zemlja, nama je u interesu slobodna i otvorena trgovina. Ne vidim, za sada, kako nas to uvoz američke robe ugrožava. EU ima takve ugovore i o njima pregovora i s Kinom, Japanom, s Južnom Korejom. Mislim da su tu Sjedinjene Države pouzdaniji partner, nego recimo Kina. Dakle, manje je tih proizvoda iz Amerike kojih bi se netko trebao plašiti. Tu je naravno strah od GMO-a, mi ih ne volimo, učinit ćemo sve da ih držimo na distanci od sebe, a sve ovo drugo je u hrvatskom interesu. Mi smo mala zemlja koja mora biti otvorena, mi živimo od trgovine i razmjene, od turizma, drugi ljudi dolaze u Hrvatsku, kupuju kvalitetne i skupe usluge i prema tome ne možemo se zatvoriti u sebe. Mislim da u ovom trenutku to nije ni glavni, niti je uopće hrvatski problem", rekao je Milanović.

Eurozastupnik i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković (HDZ) rekao je za Dnevnik Nove TV, koemntirajući odgađanje rasprave o TTIP-u da taj sporazum donosi korist gospodarstvima država članica EU.

"Prijedlog rezolucije, o čijem je sadržaju glasovanje odgođeno, trebao je dati dodatne smjernice Europskoj komisiji. Ona je, naime, nadležna za vođenje trgovinskih pregovora. Sporazum je usmjeren na stvaranje gospodarske koristi - da se i u Hrvatskoj poveća BDP za više od 0,1 posto, koliko je trenutni rast prema izračunu Eurostata. Korist će osjetiti mala i srednja poduzeća, ali i domaća trgovina - jer se očekuje veća trgovinska razmjena sa SAD-om", rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo da pregovori nisu bili dovoljno transparentni pa se iz mistifikacija stvorio niz strahova. Stoga, smatra, treba vrlo jasno kazati hrvatskoj javnosti da se ne mora bojati GMO hrane koja bi bila po nižim standardima nego u EU.