Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu dao je u utorak punu podršku zahtjevu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje zbog alarmantnog stanja vezanog uz financiranje znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj traži žurnu proračunsku intervenciju od minimalno 300 milijuna kuna u ovoj godini.

 

"Tematska sjednica definitivno je ukazala da je novac potreban", kazao je predsjednik odbora Valter Boljunčić nakon sjednice koja je trajala više od dva sata.

O problemima financiranja znanstveno-istraživačkoga rada i visokog obrazovanja u Hrvatskoj na sjednici su govorili predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Rektorskog zbora, predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske zaklade za znanost i drugi, a nazočila su joj samo tri člana Odbora iz redova saborskih zastupnika - uz predsjednika odbora Boljunčića, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovića (SDP) te Nikola Vuljanić (Laburisti).

"Saborski odbor stoji na načelu da se u okviru mogućnosti, pa i više od toga osiguraju ta sredstva i molimo nadležno ministarstvo i Vladu da pokušaju, u skladu sa zaključcima Nacionalnog vijeća kao vrhovnog tijela za promišljanje znanosti, pronaći dodatna sredstva i izvore financiranja i mogućnosti za pomoć i spas hrvatske znanosti", kazao je Boljunčić sažimajući raspravu u kojoj je naglašeno da je hrvatska znanost i visoko obrazovanje nužan čimbenik u razvoju Hrvatske.

Zaključkom je istaknuta i potreba uspostave veza i s drugim ministarstvima kako bi i ona, a ne samo resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, bila uključena u financiranje znanosti i znanstvenih projekta.

Također, Odbor će se obratiti i Hrvatskoj udruzi poslodavaca kako bi se i ona uključila jer, kazao je Boljunčić, ideja nije da mladi postanu znanstvenici kako bi ostali na fakultetu, već da bi svojim znanjem ušli u privredu.

Nacionalno vijeće za znanost 300 milijuna kuna traži, među inim, kako bi se osigurala inicijalna sredstva nužna za pristup EU fondovima, osigurala minimalna sredstva za međunarodno valorizirane kompetitivne nacionalne znanstveno istraživačke projekte, osigurala nužna sredstva za djelovanje znanstvenih centara izvrsnosti te žurna i kontinuirana obnova ljudskih resursa u znanosti.

Izdvajanja za znanost u Hrvatskoj trenutačno iznose 0,73 posto BDP-a, a predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, obrazovanje i tehnologiju Ivo Družić u svom je izlaganju upozorio da 90 posto tog novca ide za izdatke za plaće što cijeli sustav čini neefikasnim jer se nema sredstava za nabavku nužnog materijala, kemikalija, licenci te za pristup bazama podataka.

Upozorava i da su u posljednjih sedam godina gotovo prepolovljena državna sredstva za znanstvena istraživanja, te da bi "financijska injekcija od 300 milijuna kuna dodatnih javnih sredstva, što je novac u visini omanje predstečajne nagodbe, imala nemjerljiv multiplikativni efekt".

Predsjednik Rektorskog zbora, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin prenio je zabrinutost Rektorskog zbora zbog postojanja dugoročnog zastoja u načinu i količini financiranja posebice vezano uz znanstvene novake.

"Mogućnost istraživanja na sveučilištima je ugrožena i potrebna je hitna intervencija", kazao je te izrazio nezadovoljstvo što je današnjoj raspravi nazočilo samo troje saborskih zastupnika.

Rekao je i kako je Rektorski zbor zbog stanja u hrvatskoj znanosti prije desetak dana zatražio i žurni sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem jer je hitno potrebno donijeti odluke vezane uz finaciranje istraživanja i status novaka budući da "mi u ovom trenutku naše osposobljene ljude tjeramo van".

Član Odbora Nikola Vuljanić kaže kako sve ovisi o BDP-u. "Ono što u Hrvatskoj nemamo je prije svega novac, ali nemamo ni liste prioriteta. Politike se već 20 godina u Hrvatskoj ponašaju na način da krpaju rupe, a nitko ne gleda perspektivu. Evidentno je da bez razvoja znanosti nema porasta BDP-a, inovacija, međutim, kako nije porastao BDP, tako nema novca za znanost... Jedna će vlada morati prerezati taj čvor. To nijedna vlada nije napravila, nadam se da sljedeća hoće, ova očito neće", ustvrdio je Vuljanić, koji se složio da nije dobro da su na sjednici sudjelovala samo tri saborska zastupnika.