U Hrvatskoj je u posljednjih 11 godina azil zatražilo oko 5 tisuća ljudi. Za njih je 152 odobren azil ili supsidijarna zaštita. Vlada im iz državnog proračuna plaća smještaj, a dobivaju pomoć i pravo na učenje hrvatskog jezika, koji je osnova za zapošljavanje i nastavak integracije. Tea Vidović iz Centra za mirovne studije:

"Važno je dati im i mogućnost za doškolovanje, za prekvalifikaciju, postoji dosta zaposlenja u kojima nedostaje ljudi, pa ukoliko osoba želi raditi, treba joj pružiti mogućnost da se prekvalificira i da pridonosi društvu na taj način", rekla je Tea Vidović iz CMS-a.

Iz Hrvatskog crvenog križa poručuju kako tražitelji azila u Hrvatskoj imaju pozitivna iskustva te da su ljudi ipak spremni prihvatiti različitost. Problemi i predrasude do kojih nekad dolazi, uglavnom se događaju iz neznanja i manjka informacija. U Hrvatskoj je nakon ulaska u Europsku uniju pao broj tražitelja azila, objasnila je Jasna Barberić iz Agencije Ujedinjenih Naroda za izbjeglice.

"Mi smo došli do mišljenja da uglavnom idu tamo gdje imaju obitelji, šire zajednice, veću mogućnost zapošljavanja, gdje god mogu naći zaposlenje ili gdje god su socijalne naknade veće", kaže Barberić.

Ipak je ostao Aleksandar Artyshenko, azilant iz Rusije koji u Hrvatskoj s troje djece i suprugom živi već 6 godina. U svojoj je zemlji bio protestantski pastor, zbog čega tamo nije mogao ostati. Zagreb mu se sviđa i, kako kaže, dobar je za život.

"Meni su rekli da živimo kao većina Hrvata. Nemamo prihode. Imamo socijalnu pomoć dvije tisuće i od grada Zagreba imamo nekakvu ponudu za stan, mi imamo tisuću kuna. To je tri tisuće kuna i to je to", kaže Artyshenko.

Iako je bilo riječi o tome da će Europska unija Hrvatsku obavezati na primanje više od 700 imigranata, nakon sastanka Europskog vijeća u Luksemburgu nisu doneseni konačni zaključci. Ta će brojka vjerojatno btii revidirana za 20-30 posto, a nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu trebali bi se znati realniji brojevi, rekao je ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac.

 

"Mi očekujemo da ćemo adekvatno odgovoriti na sve što nam se sprema. Riječ je ne samo o sirijskim izbjeglicama nego i potencijalno drugim izbjeglicama s tog JI Mediterana. Moramo biti svjesni da na tom području vlada kaos, politička nestabilnost, građanski ratovi i za izvjesno vrijeme tamo se neće smiriti situacija i moramo biti svjesni da će vjerojatno priljev izbjeglica odnosno migranata biti sve veći", rekao je Branko Sočanac.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić smatra da je Hrvatska izrazila spremnost za solidarnost. Trenutno postoje dva prihvatilišta za azilante.

"Što se tiče centra u Dugavama i u Kutini, imaju dovoljne kapacitete za prihvat ljudi i to, uvjeren sam, to je na pouno boljoj kvaliteti nego što se to u mnogim drugim zemljama. Uspjeli smo napokon postići da su uvjeti bolji nego ranije. Radi se i na pitanju zdravstvene zaštite i ono što su s pravom upozoravale udruge civilnog društva, a to je pitanje učenja jezika", rekao je ministar Ostojić.

Iz centra za mirovne studije naglašavaju da na izbjeglice ne treba gledati kao na teret. Prilika je to u kojoj hrvatsko društvo može pokazati solidarnost i humanost, ali i naučiti ponešto o kulturološkim obilježjima društava iz kojih izbjeglice dolaze.