Kad su nakon dosad najveće komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici pokopani posmrtni ostaci 136 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih prije dvadeset godina, poglavar Islamske zajednice objavio je u subotu i fetvu o zabrani svake osvete, tek sat pošto je u Srebrenici napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

Brojni predstavnici međunarodne zajednice i lokalni čelnici osuđuju napad na srbijanskog premijera kao "napad na žrtve", ali dodaju kako taj događaj ne bi smio biti u središtu pozornosti.

Britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini te predsjednica jedne od udruga srebreničkih žena Munira Subašić u subotu su se pridružili brojnim osudama napada na predsjednika vlade Srbije Aleksandra Vučića tijekom njegova posjeta Srebrenici, a načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković rekao je da je to bio "napad na žrtve zločina" i da je "počinitelj fukara koja ne poštuje ni Srebrenicu ni žrtve". "To je napad na naše sveto mjesto, napad na 136 žrtava i na sve one koji ovdje leže, a ne napad na premijera Vučića koji je došao odati počast našim žrtvama i promatrati kako se žrtve pokapaju", kazao je Duraković.

Vućić osudio zločin, ali ne priznaje genocid 

Vučić je uoči dolaska u Srebrenicu u pismu javnosti poručio kako Srbija "jasno i nedvosmisleno osuđuje užasni zločin koji se prije 20 godina dogodio u Srebrenici i gnuša se onih koji su u njemu sudjelovali".

Iako su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) zločin u Srebrenici proglasili genocidom, a Europski parlament u četvrtak usvojio i rezoluciju kojom snažno osuđuje genocid u Srebrenici i kritizira negiranje i relativizaciju toga genocida, Srbija srebrenički pokolj tisuća Bošnjaka odbija okarakterizirati kao genocid, a Rusija je u srijedu u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala rezoluciju o srebreničkome genocidu.

Srbijanski premijer napadnut je najprije verbalno kada je nakon komemoracije ulazio u kompleks spomen mezarja da bi se poklonio pred spomenikom žrtvama i na njega položio cvijet. Iz mase su mu najprije počeli dobacivati "Napolje, Vučiću" da bi potom u njegovu smjeru bacali i kamenje te boce s vodom.

Više od devedeset izaslanstava 

Tisuće ljudi počele su pristizati u Srebrenicu u subotu od zore, u više od 140 autobusa i stotinama osobnih automobila, a organizatori su za očekivanih pedeset tisuća ljudi na osiguranju angažirali više od dvije tisuće policajaca.

U Srebrenici su bila i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija, a nakon komemoracije u Memorijalnom kompleksu u Potočarima pokopano je 136 žrtva žrtava čija su tijela u proteklim godinama pronađena u nekoj od masovnih grobnica.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders, kao prvi nizozemski političar koji je govorio u Srebrenici, izrazio je žaljenje zbog žrtava i istaknuo odgovornost svoje zemlje čiji su vojnici kao pripadnici UN-a imali zadaću zaštititi Srebrenicu 1995. godine, a to nisu učinili. "Genocid koji je ovdje počinjen najmračniji je dio naše zajedničke europske povijesti. Danas u Potočarima stojimo postiđeni pred vama", kazao je Koenders.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je kako je došla pokloniti se "nevinim žrtavama bezumnih zločina". "Sjećanje na žrtve sve nas trajno obvezuje. Obvezuje nas da Srebrenica kao mjesto najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata ne bude u našim mislima samo 11. srpnja na dan po modernu međunarodnu zajednicu sramotne obljetnice genocida". U Srebrenici je "čovječanstvo naučilo jednu od najbolnijih lekcija", rekla je Grabar-Kitarović na komemoraciji na kojoj joj je Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge 'Majke Srebrenice' dobrodošlicu poželjela riječima: "Dobro došla, kraljice Balkana i nado Bosne i Hercegovine".

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić obilježavanje godišnjice ocijenila je primjerenim, iako je istaknula kako je "teško reći što je primjereno za jednu tako golemu tragediju".

Dojmovi koje nosi iz Srebrenice su "stravični" jer je prošlo 20 godina, a sve izgleda istodobno živo, ali i nevjerojatno da se moglo dogoditi.

U Srebrenici i Bill Clinton

Bivši američki predsjednik Bill Clinton u emotivnom je govoru istaknuo kako ga je u BiH kao osobnog izaslanika poslao sadašnji predsjednik Barack Obama da bi izrazio vjeru u nadu i budućnost BiH. "Preko osam tisuća muškaraca i dječaka ovdje je ubijeno u genocidu. Ta strašna činjenica konačno je presudila da zemlje NATO-a daju potporu SAD-u da se nešto poduzme", kazao je Clinton koji je američki predsjednik bio upravo u vrijeme srebreničkog zločina. Clinton je izjavio kako je ono što je napravio kao predsjednik SAD-a u BiH i na Kosovu bilo je među najvažnijim postupcima njegova dva predsjednička mandata. "Drago mi je što je mir održan no i dalje smo dužni onima koji su ovdje žrtvovali svoje živote", kazao je Clinton dodajući kako ne želi više nigdje vidjeti "polja smrti" poput srebreničkih.

Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron podsjetio je na presudu Radislavu Krstiću kojom je prije deset godina potvrđen genocid u Srebrenici. Podsjećajući u govoru na sadržaj presude kazao je kako je genocid okvalificiran kao posebice sramotan zločin usmjeren protiv cijelog čovječanstva. "Presudno je da se izravni počinitelji pozovu na odgovornost no ne smije se zaboraviti ni da sudske presude same po sebi ne liječe rane nanesene zločinom. One same po sebi ne vode pomirenju niti mogu vratiti stradale", kazao je Meron.

Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammertz kazao je kako je Srebrenica podsjetnik na goleme patnje koje ljudi mogu nanijeti jedni drugima. "To nije bila spontana vojna operacija nekolicine. To je bio rezultat plana smišljenog na najvišoj razini i to su činjenice koje smo više puta dokazali", kazao je Brammertz i dodao kako je nijekanje genocida nepoštivanje odluka suda i uvreda za žrtve.

Izaslanstvo Hrvatskog sabora na komemoraciji u Srebrenici predvodio je potpredsjednik Željko Reiner, a uz njega je bio i zastupnik SDP-a Zdravko Ronko. Reiner je istaknuo da je u ime Hrvatskog sabora u spomen knjigu napisao da strahote koje su se dogodile u Srebrenici moraju biti trajna pouka do čega mržnja i agresija mogu dovesti, ali i trajan zalog za poziv na pomirenje koje se može graditi samo na priznanju krivnje i kažnjavanju krivaca, odnosno prihvaćanju istine.

Slovenski predsjednik Borut Pahor posebice je inzistirao na oprostu i pomirenju, ističući kako za to treba puno hrabrosti. "Ne govorim o zaboravu i o kažnjavanju zločinaca nego o oprostu. Znam da je beskonačno teško, no razmislite. Bez toga nema budućnosti a svako odugovlačenje s oprostom i pomirenjem je odugovlačenje budućnosti", kazao je slovenski predsjednik dodajući kako su to temelji suvremene Europe a prije ili kasnije bit će i temelji BiH.

Mir kao izazov nakon zločina

U ime članova obitelji žrtava Advija Ibrahimović čiji su otac i majka ubijeni 1995. godine, a ona je tada imala jedanaest godina kazala je kao je njihova bol odavno prerasla u snagu koja neće dopustiti da se skriva i niječe ono što se dogodilo.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izrazio je nadu kako će srebrenički zločin na temelju činjenica o njegovu genocidnom karakteru biti poziv na gradnju stoljeća mira po uzoru na ono što su učinili Njemačka i Francuska nakon Drugog svjetskog rata. "Samo nas istina može osloboditi. Samo se na temelju istine i pravde može postići mir i pomirenje", kazao je Inzko.

Dosad je na groblju unutar memorijalnog kompleksa pokopana 6241 žrtva. "Još 1100 ubijenih na žalost nije pronađeno. Pozivam one koji su sudjelovali u njihovim smaknućima... da nam kažu gdje su kosti tih Bošnjaka. To će biti vaša pružena ruka pomirenja", kazao je načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković.

Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba. Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred sudom BiH. ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.