Danas je u Srbu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), obilježen Dan ustanka naroda Hrvatske.

Kako je podsjetio Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH, u Srbu se 27. jula 1941. dogodio masovni narodni ustanak koji nije bio potaknut prvenstveno ideološkim razlozima, već strašnim zločinima koje su ustaše Maksa Luburića počinile nad stotinama ljudi iz ličkog kraja, uglavnom nad ženama, djecom, i starcima. Muškarci su se nakon prvih hapšenja i ubojstava sklonili u šumu. Iako masovnost ustanka nije bila potaknuta ideološkim razlozima, organizatori ustanka bili su članovi Komunističke partije.

- Danas, 74 godine poslije, za većinu građana to bi trebala biti daleka povijest. Tek za političare, možda, prilika da istaknu s ponosom najmasovniju oružanu borbu protiv nacizma i fašizma unutar Europe. I to ne samo za vanjsku upotrebu ili kada su u posjetu Izraelu. Pri tome nije najvažnije da je na kraju ta borba bila pobjedonosna; najvažnije je da je bila pravedna i u obrani ne samo golih života, nego i vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i ravnopravno zajedništvo među ljudima bez kojih ljudsko društvo nema smisla. Međutim, to što bi trebala biti daleka povijest vraća se danas kao ostrašćeni revizionizam povijesti. Ne zato što su otkrivene nove činjenice, nego zato da se lažima i izmišljotinama relativizira zloćudnost pokreta kao što su nacizam ili ustaštvo, jednom riječju fašizam - poručio je Pusić okupljenima podno Spomenika ustanku.

Na aktualnu situaciju u društvu osvrnuo se i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH.

- Iako je Hrvatska danas punopravna članica Europske unije, u njoj postoje snage koje žele dokinuti prava manjina. Republika Hrvatska je jedinstvena u okviru svojih granica i isti zakoni koji vrijede u jednoj regiji, vrijede i u drugoj. Zato nema razloga da se isti odnosi prema nacionalnim manjinama kakvi se grade u Istri i još nekim regijama ne grade i u ostalim dijelovima Hrvatske - od Dalmacije, preko Like, Korduna i Zagreba, Međimurja, Moslavine do Vukovara. Ukoliko ne budemo gradili takve odnose, imat ćemo tek formalnu demokraciju čiji će sadržaj biti isključivo radikalno desne orijentacije, odnosno fašistički - upozorio je Habulin, dok su iz daljine dopirali zvukovi s kontraskupa.

Naime, i ove godine je u organizaciji A-HSP-a uz odobrenje policije održan skup na kojem se okupilo 40ak prosvjednika obružanih hrvatskim zastavama od kojih su neke imale šahovnicu s prvim bijelim poljem. Okupljeni, koje je policija ogradila na dijelu ceste podno spomenika, međusobno su se preko razglasa pozdravljali ustaškim pozdravom 'za dom spremni', a u svojim govorima isticali su kako je Jasenovac bio radni logor u kojem je stradalo svega 400 osoba. S druge strane, tvrdili su da je u jamama Velebita, gdje je 1941. osnovan logor Jadovno, pronađen tek jedan leš. Policija nije reagirala na ovakvu vrstu govora niti na znakovlje kojim su se okitili.

- Nema mnogo mjesta i prilika kao što su ove na kojima se okupljamo mi antifašisti čiji skupovi se ometaju i negiraju iz godine u godinu. Mi se ovdje ne okupljamo da bi slavili rat niti da bi širili mržnju i promovirali nasilje, već zbog onog istoga zbog čega su se na ovom mjestu okupili ustanici prije 74 godine: da bi imali mir u svojim domovima, da bi u miru živjeli sa svojim susjedima i da imamo državu u kojoj će vladati zakoni jednaki za sve. Umjesto da država troši novac za druge stvari, ona ih troši na desetke policajaca koji moraju osiguravati skup ljudi koji mrze, koji bi htjeli protjerivati i onih koji su jučer kazali da je ovo Pupovcu zadnji skup i da Pupovac treba biti prvi Srbin koji će biti protjeran iz Hrvatske. Umjesto da države poduzme nešto prema takvima, ona štiti nas kao da smo u rezervatu.

Ali mi rezervat ne prihvaćamo jer to nije sloboda - istaknuo je Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a, koji je ranije danas na mjesnom groblju u Srbu odao počast poginulim partizanima iz Dalmacije.

- Okupilo smo se ovdje i nastavit ćemo se okupljati iz godine u godinu kako bi rekli da je veličanje rata opasano za izgradnju mira te da je nacionalna isključivost i netrpeljivost, kakva se razvija u Hrvatskoj i drugim dijelovima bivše Jugoslavije, opasna. U Srbu se okupljamo jer želimo očuvati vrijednosti građanske i nacionalne ravnopravnosti te socijalne jednakosti među ljudima, odnosno iste one vrijednosti u koje su vjerovali i ustanici iz Srba. Umjesto da govorimo o razvoju ovih krajeva, mi moramo govoriti o tome da li je antifašizam bio istinski slobodarski pokret ili nije. Umjesto da govorimo o tome kako da ljude u ovoj zemlji učinimo sretnijima, bogatijima, da ne odlaze, ovdje se još uvijek prebrojava koga ima više, a koga manje. Mi koji se ovdje okupljamo davno smo ratu rekli ne, ali onome čemu nismo rekli ne su vrijednosti za koje antifašizam u svojih 70 godina uspjeha širio Evropom šireći mir i osiguravajući ravnopravnost - zaključio je Pupovac.

Govor je održao i Milan Tankosić, zamjenik načelnice Općine Gračac.

- Veliko mi je zadovoljstvo da smo se još jednom okupili na ovom mjestu da odamo počast ustanicima i ustanku naroda Hrvatske protiv okupacije, a pogotovo Donjeg Lapca i Srba, mjestima koja su prva bila pogođena genocidnom politikom NDH. Danas, mnogo godina poslije ponovno svjedočimo nestanku ljudi s ovog područja, gdje mladi odlaze tražeći posao, a stari odumiru sa svakim sljedećim danom. Netko se potrudio da nam uzme dio budućnosti zbog svog bogaćenja i pri tome pretvarajući društveno vlasništvo u svoj ratni plijen. Drugi su to samo gledali i prešutno dozvolili. Ne možemo se oteti dojmu da ćemo za osiromašenje i depopulaciju ovoga područja svi, pa na kraju i oni koji su to svojom pasivnošću dozvoljavali, trpjeti štetu i osjećati žaljenje - kazao je Tankosić i dodao da bi uskoro zahvaljujući inozemni donatorima, SNV-u i Ministarstvu kulture RH biti obnovljen lokalni Dom boraca.

Okupljanima su se obratili i Milan Surla, predstavnik 6. ličke Nikola Tesla i 35. ličke udarne divizije, te Živorad Smiljanić, gradonačelnik Apatina, gdje danas živi više od 20 hiljada Ličana i Ličanki.

Obilježavanju dana ustanka prisustvovali su predstavnici lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine, članovi antifašističkih udruženja i delegacija Ambasade Republike Srbije u Hrvatskoj na čelu s Bosom Prodanović, otpravnicom poslova.