U nizu reakcija na izmjene statuta Grada Vukovara i ukidanje dvojezičnih ploča ona je i Vladinog Savjeta za nacionalne manjine. Uloga Savjeta upravo je briga o provedbi Ustavnog zakona o manjinskim pravima i legislative. Stoga je i stav o pitanju ćirilice na tragu packe Europske komisije o obvezi zaštite manjina.
Komisija se podsjetimo ovih dana po pitanju ćirilice u Vukovaru odredila nenadležnom. No najmlađu članicu iznova je upozorila na preuzete obveze.

 

''Dvojezični natpisi i manjinski jezici u nadležnosti su država članica EU-a, ali uvjereni smo da će Hrvatska poštivati nacionalne i međunarodne obveze. Posebno Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima koje je službeni Zagreb ratificirao'', poručio je glasnogovornik Komisije Christian Wigand.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine, je izravniji. Izmjene vukovarskog statuta su neustavne, jer krše ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma. Bilo koja djelomična primjena zakona je vrlo opasna, upozorava. Pri tom se, ističe, nikako ne ignorira stradanje Vukovara.

"Mi ne možemo ignorirati niti u jednom dijelu ono što je povijest Vukovara. Po obrazovnom sustavu treba ukazivati na ono što se desilo tko je tu, šta učinio, to je neosporno. Međutim neprovođenje zakona u bilo kojoj zemlji je nešto što je nedopustivo, nego je dovodi u neugodni položaj. Mi smo zaboravili na naše Hrvate u Srbiji jer ja vas pitam i pitam sve što mi možemo očekivati ovakvim potezima i razmišlja li netko što će se dogoditi s našom manjinom u Srbiji nakon ovakvih postupaka," rekao je Tolnauer i nada se da će razum prevladati.

"Umjesto da se provodi ono što taj zakon omogućuje, a to je integracija nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa svojim identitetom. Mi ovdje stvaramo jedan rog iz kojeg će proizaći sve. Ima puno argumenata koji navode na to da je to vezano uz političke procese, a to je prvenstveno što se nalazimo u izbornoj godini. Nadam se da će prevladiti razum i da će shvatiti da takvo nešto neće koristiti nikome, a još i deformira zemlju u bijelome svijetu," kaže Tolnauer. Jer ćirilica bi, podsjeća za kraj, mogla biti hrvatski brand.

"Mi smo jedina zemlja u Europi koja je imala tri pisma, među njima je bila i ćirilica. To je nešto što nas treba afirmirati i s čime bi trebali biti prepoznati upravo u obrnutom smislu nego što nudi ovakva odluka," kaže Tolnauer.