Ako dođe do prelijevanja imigrantskog vala iz Srbije na Hrvatsku, prva će na udaru biti Vukovarsko-srijemska županija. Stoga su, kako doznajemo, Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Županijski krizni stožer u srijedu 26. kolovoza upoznali s mogućim scenarijima izbjegličke krize lokalne ogranke Crvenog križa i zatražili njihovu pomoć, piše Slobodna Dalmacija

- Predstavnici DUZS-a i Kriznog stožera izrazili su nam procjenu da do prelijevanja imigrantskog vala neće doći u sljedećim danima i tjednima, ali složili smo se da moramo biti u pripravnosti - otkriva nam detalje spomenutog sastanka predsjednik Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije Zvonko Domaćinović. UIazak imigrantskog vala u Hrvatsku, kaže Domaćinović, označava dolazak na granične prijelaze više od tisuću izbjeglica.

- Rečeno nam je da do sto ulazaka izbjeglica dnevno pogranična policija normalno rješava bez ičije pomoći, a više od toga uz pomoć drugih policijskih snaga. Za prihvat većeg priljeva izbjeglica potreban će biti angažman i DUZS-a, i Kriznog stožera i Crvenog križa. Znači tu govorimo o zbrinjavanju ljudi, skrbi, prebacivanju na mjesta koja se već određena za njihov smještaj, opskrbi odjećom i hranom - pojašnjava Domaćinović.

Kao lokacije na koje će biti prebacivane izbjeglice, ako dođe do imigrantskog vala, određeni su bivši vojni objekti i industrijska postojenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- Moramo uvjetno govoriti o tim prostorima kao smještajnim kapacitetima, jer tu će biti potrebna značajna ulaganja ako smještaj potraje, primjerice, u zimskim mjesecima. U svakom slučaju, računamo da će ti nesretni ljudi, ako dođe do njihova masovnog ulaska u Hrvatsku, ovdje biti privremeno, da im je Hrvatska samo tranzitna zemlja - zaključuje predsjednik CK Vukovarsko-srijemske županije.

Iskustva Makedonije i Srbije potvrđuju da izbjeglice nastoje samo proći kroz države u našem okruženju i domoći se Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Ta iskustva govore i da se imigranti kreću glavnim prometnim pravcima, željezničkim prugama i cestama, tako da nije za očekivati da bi ih veliki broj ulazio u Hrvatsku daleko od graničnih prijelaza poput Bajakova ili Tovarnika.

Eventualnim ulaskom u Hrvatsku izbjeglice iz Sirije, Somalije i drugih zemalja odakle se ovih dana, tjedana i mjeseci masovno bježi prema Zapadu, stječu poseban status prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Taj zakon donesen je u priličnoj tišini sredinom lipnja ove godine, kao obveza prema naputku Europske unije za prihvat masovnog broja raseljenih osoba. Ubrzo je uslijedila i odluka Europske komisije da Hrvatska primi oko 500 izbjeglica iz afričkih i azijskih zemalja zahvaćenih ratovima i neimaštinom.

Imigrant bi u Hrvatskoj imao status korisnika privremene zaštite, nešto slično azilantu. U Hrvatskoj bi pod privremenom zaštitom mogao biti najdulje tri godine, za to vrijeme država mu, prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, mora osigurati ono osnovno poput smještaja, zdravstvene skrbi i prehrane, ali i obrazovanje, religijske potrebe i rad, ako želi raditi.

I dalje je nejasno gdje bi, na kojim lokacijama, na tisuće izbjeglica iz mediteranskog pojasa, ako se odluče na ulazak u Hrvatsku, bile smještene. Za plan smještaja raseljenih osoba u Hrvatskoj zadužena je Vlada, odnosno unutar Vlade posebno povjerenstvo koje sa svojim planovima zasad nije upoznalo javnost.

Spominjale su se kao dom imigranata bivše vojarne, među ostalima, u Puli (Muzil), Varaždinu i Josipdolu u Lici. Očito se radilo o probnim balonima, da su te ili neke druge lokacije odabrane već bi se moralo prići najgrubljim radovima za prihvat ljudi u bivše vojarne. Zgrade koje je napustila vojska u pravilu se ne održavaju, nema osnovnih uvjeta za boravak u njima.

Prema podacima Hrvatskog centra za mirovne studije u svijetu je sada 52 milijuna izbjeglica, a u proljetnom imigrantskom valu Europu je do lipnja ove godine doseglo oko 100 tisuća stanovnika ratom pogođenih područja u Africi i Aziji. Isti izvori kažu da je 30.000 izbjeglica izgubilo život u pokušaju ulaska u Europu. U Srbiju, prema podacima tamošnjih vlasti, od početka godine dnevno ulazi 2000 izbjeglica iz Sirije, Afganistana, Somalije, Eritreje i drugih ugroženih područja. S obzirom na gornje brojke, nitko se ne usudi prognozirati razmjere imigrantskih valova u nadolazećim mjesecima.