Od Amerike se očekuje da bude od veće pomoći, ali odgovornost je i na Europljanima

SAD je imao prste u mnogim geopolitičkim zbivanjima na Bliskom istoku, a posljedice kaosa i ratovanja na tom području sada su jako dobro vidljive - stotine tisuća izbjeglica koje gotovo da nemaju kamo, nitko ih ne želi. Zemlje EU primit će ih onoliko koliko im odredi Europska komisija, no da ih se pita mišljenje, pitanje je bi li ih uopće, ili koliko primili.

Nevjerojatno bogate zemlje Perzijskog poluotoka odlučno kažu "ne" izbjeglicama iz Sirije, ne žele im dati vize, pa ni ona radne. Oni su prisiljeni bježati u Europu. Postavlja se također pitanje - zašto SAD ne primi te ljude?

Prije nekoliko mjeseci 14 američkih senatora pisalo je Baracku Obami da omogući dolazak i smještaj u Ameriku za najmanje 65.000 izbjeglica iz Sirije. Kritičari su ih odmah napali da formiraju "džihadistički zastupnički klub" te da bi puštanje Sirijaca u njihovu zemlju posljedično dovelo do dolaska potencijalnih terorista.

Obamina administracija kritike je odbacila kao neosnovane, piše NY Times, opisujući detaljne provjere koje svaki azilant prije ulaska u SAD moram proći. Zahtjev 14 senatora ipak nisu prihvatili.

Nema političke volje za rješavanje problema izbjeglica

U ovom je slučaju dobro vidljiv nedostatak političke volje za rješavanje problema izbjeglica, ili barem za pomoć, ako se uzme u obzir da je Amerika svojim uplitanjem u poslove Bliskog istoka dobrim dijelom odgovorna za sadašnje stanje.

Na američku javnost potresni prizori koji stižu s obala Mediterana i balkanske rute ne diraju previše, iako su izazvali veliku pozornost. Ljudi su i dalje oprezni i ne daju podršku ideji naseljavanja izbjeglica na američkom tlu.

SAD su također suočene s problemom milijuna ilegalnih doseljenika iz Meksika i ostalih latinoameričkih država, o čemu se vode rasprave već godinama, no do rješenja još debate nisu dovele. Kako se bliže predsjednički izbori, sve su popularniji kandidati s oštrim stajalištima prema doseljenicima, pa se tako diljem svijeta mogu čuti izljevi Donalda Trumpa, koji tvrdi da su Meksikanci koji dolaze u SAD kriminalci, diler i silovatelji.

Američka vojska već mjesecima izvršava zračne napade na položaje ISIS-a u Siriji i Iraku, što također djeluje na izbjeglički val. Tu je i režim Bašara al-Asada.

Javnost ne podupire ideju

"Čak i kada bismo dobili zeleno svjetlo Rusa i Kineza, apetita za još jednu vojnu intervenciju u američkoj javnosti gotovo da nema", rekao je stručnjak za međunarodne institucije pri američkom Vijeću za međunarodne odnose Stewart Patrick, kada je komentirao mogućnost opsežne operacije u Siriji.

"Mislim da je Obamina administracija u ovome slučaju u pravu, situacija je tamo toliko kompleksna da je vrlo malo vjerojatno da bi bilo čija intervencija bilo što popravila. Takav izbor ima određene moralne posljedice, a one uključuju i velike patnje sirijskog naroda", rekao je te dodao kako smatra da je za humanitarnu krizu ipak najodgovornija Europa.

Amerika donira veliku pomoć izbjeglicama, tu su donacije UNHCR-u i Svjetskom programu za hranu, no to ne pomaže sveukupnom problemu raseljenih i izbjeglih osoba. Prema UN-ovim statistikama, trenutno je diljem svijeta raseljeno 60 milijuna, a izbjeglica je 19 milijuna.

Amerika svake godine dodjeljuje boravište za 70.000 izbjeglica iz svih dijelova svijeta, većinom na temelju preporuka UNHCR-a, no među njima je tek šačica Sirijaca. Dijelom je tome razlog to što postupak stjecanja boravišta može potrajati dvije godine.

4 milijuna Sirijaca bez krova nad glavom

State Department, tvrdi NY Times, tvrdi da će sljedeće godine povećati broj Sirijaca koje će primiti na otprilike 1.800 ljudi, no to je tek simboličan broj, jer trenutno je 4 milijuna Sirijaca bez krova nad glavom. Za usporedbu, prema novim kvotama koje su procurile iz EU, Hrvatska bi trebala zbrinuti 3.200 izbjeglica.

Zbrinjavanje 65.000 Sirijaca, kao što je zahtijevalo spomenutih 14 senatora, prema trenutnim je pravilima u Americi gotovo nemoguća misija. Stoga su sve brojniji kritičari Washington počeli prozivati za licemjerje.

"Od Amerike se očekuje da bude od veće pomoći, ali odgovornost je i na Europljanima. Naši europski partneri imaju problema s preuzimanjem inicijative. Oni ne žele izbjeglice, ne žele migrante, ali istovremeno ne znam imaju li ikakvo rješenje da donesu veću stabilnost u državama iz kojih ti ljudi bježe. Angela Merkel je spremna prihvatiti veći broj ljudi, ali je nezadovoljna što drugi to nisu spremni. Ali s druge strane, bio sam u Poljskoj i Litvi, a oni o izbjeglicama ni ne govore, oni su potpuno usredotočeni na rusku prijetnju", rekao je republikanac Charlie Dent.

Priča se kako se u Obaminom uredu raspravlja o jačem angažmanu u ovoj humanitarnoj krizi, kao i o mogućnosti da se veliki plan iznese u vrijeme papina posjeta, no vjeruje se kako će se sve na kraju svoditi na veću logističku i novčanu pomoć, ne i zbrinjavanje izbjeglica.

Obama treba istupiti i napraviti nešto

Na Sredozemlju bi dobro došli barem američki ratni brodovi, možda bi tada broj utopljenika na putu za novom šansom bio manji.

Bivši pomoćnik američkog državnog tajnika Eric P. Schwartz, u čijoj je nadležnosti bila i problematika izbjeglica, kaže da bi državničko ponašanje predsjednika SAD-a moglo promijeniti generalni stav javnosti.

"Ljudi koji se bave humanitarnim pitanjima u američkoj vladi su najbolji na svijetu, ali predsjednik SAD-a je taj koji treba javno istupiti i definirati kakvi su izazovi pred nama", rekao je Schwartz te dodao kako bi bila dobra uredba kojom bi se zbrinulo 50.000 Sirijaca.

Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger, koji je tu dužnost obavljao još u vrijeme Billa Clintona, podsjetio je da je velika medijska pažnja tijekom 90-ih uspjela u jednom trenutku podići svijest o težini situacije na Balkanu, u vrijeme kada su bjesnili ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.