Nakon dogovora Austrije i Njemačke da će pustiti izbjeglice iz Mađarske da prijeđu granice i uđu u njihove zemlje, rano jutros je u Austriju stiglo oko 4 tisuće ljudi

Nakon što je Mađarska poslala autobuse za izbjeglice koje su danima bile zatočene na kolodvoru u Budimpešti, na granicu s Austrijom stiglo je više od 4 tisuće ljudi. Austrijska policija priopćila je da bi se taj broj mogao i udvostručiti. Prvi vlak koji je krenuo iz Austrije, stigao je u Muenchen sa 167 izbjeglica. U međuvremenu je druga grupa izbjeglica pješice krenula iz Budimpešte prema granici s Austrijom.

 

Nakon dogovora Austrije i Njemačke da će pustiti izbjeglice iz Mađarske da prijeđu granice i uđu u njihove zemlje, rano jutros je u Austriju stiglo oko 4 tisuće ljudi. Do iznenadnog poteza mađarskih vlasti, prebacivanja izbjeglica autobusima do Austrije, došlo je nakon što su mnoge izbjeglice prema Austriji krenule pješice.

Mađarska vlada pak poručuje da neće biti organizirani dodatni autobusi, a ovaj je potez, kažu, rezultat brige za sigurnost izbjeglica. Uoči dolaska izbjeglica u Austriju, tamošnji ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz apelirao je na Europu da se probudi.

"Dublinski je sporazum još uvijek na snazi, što znači da bi se izbjeglice trebale slobodno kretati iz jedne zemlje u drugu. Došlo je i do prekida željezničke linije između Budimpešte i Beča. Noćas su izbjeglice prema Austriji krenule pješice. Nadam se da će to biti poziv na buđenje, jer ovako se više ne može nastaviti", rekao je Kurz.

Kurz je dodao da se problem neće riješiti sam od sebe te kako se tijekom zime može očekivati smanjenje broja izbjeglica preko mediteranske rute, ali ne i preko balkanske.Nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica Europske unije u Luksemburgu, ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn istaknuo je da je za izbjegličku krizu potrebno zajedničko europsko rješenje.

"Imamo zadaću otvoriti vrata. To je jasno", rekao je Jean Asselborn. Potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini rekla je da se radi o globalnoj krizi, jer izbjeglice nisu više samo problem Italije, Grčke ili Malte, već cijele Europe.

"Nitko danas ne može živjeti u iluziji da postoji ijedna zemlja članica koje se ova kriza ne tiče. Za tri ili šest mjeseci u fokusu može biti neka druga zemlja članica. U tome smo svi zajedno i što prije shvatimo da moramo donijeti hitne odluke zajedno, to će biti bolje i učinkovitije", rekla je Mogherini.

Također je istaknula da je potrebno razgovarati i surađivati i sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU, a ne samo sa zemljama članicama.

"Došlo je vrijeme da prestanemo okrivljavati jedni druge. Sada je vrijeme za doošenje odluka i početak zajedničkog ujedinjenog djelovanja. Jedino na taj način imat ćemo mogućnost suočiti se s ovim hitnim problemom, ovim dramatičnim događajima, imajući na umu naše europske vrijednosti: poštivanje ljudskih prava i solidarnost", rekla je Mogherini.

S mađarske strane, ministar vanjskih poslova Péter Szijarto rekao je da su ovakvi događaji posljedica loše migracijske politike Europske unije, kao i neodgovornosti europskih političara. Dodao je kako izbjeglice u Mađarskoj postaju agresivne te ne surađuju s mađarskim vlastima.

"Smatramo da je prioritet učinkovita zaštita, učinkovita obrana granica. Očekujemo da nas ne kritiziraju zbog toga što branimo svoju granicu. To je najvažniji problem, a događaji od sinoć to dokazuju", rekao je.

A prema europskom planu koji je procurio u javnost, Hrvtaska bi trebala zbrinuti 3.200 ljudi. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić izjavila je da ta brojka nije točna: radi se o 550 ljudi, no Hrvatska bi, čak i u slučaju većeg broja ljudi, bila spremna.

"Mi imamo koordinaciju međuresornu o zbrinjavanju ovog broja koji je za sada predviđen za Hrvatsku, a na to nadograđujemo i mjere koje bi bile potrebne ukoliko bi veći broj ljudi došao u Hrvatsku", rekla je Pusić.

Na najave mađarskog premijera o izgradnji zaštitne ograde na granici sa Hrvatskom, Pusić kaže da je protiv toga.

"Mi smo apsolutno protiv dizanja žica, granica. Svaka zemlja ima pravo odlučiti što ona hoće i zatvoriti se ušto hoće, ali Hrvatska se sigurno neće zatvarati u žicu", rekla je Pusić.

Daljnji model zbrinjavanja i odnosa prema izbjeglicama i migrantima bit će dogovoren na razini Europskog vijeća.