Međunarodni kongres "Glyco23"- 23rd International Symposium on Glycoconjugates" najveći je znanstveni skup na području glikobiologije i u Splitu je okupio više od 500 vodećih svjetskih znanstvenika iz područja glikobiologije koji će do 20. rujna predstaviti najnovija dostignuća iz ove grane znanosti koja se snažno razvija.

Kongres svake dvije godine organizira Međunarodna organizacija za glikokonjugate (International Glycoconjugate Organization- IGO) pa je tako 2013. godine kongres održan u Kini, a sljedeći će biti 2017. godine u Koreji.

Na kongresu koji je počeo u Splitu u utorak sudjeluje i zagrebačka tvrtka Genos s nekoliko izlaganja na kojima će se predstaviti najnovija otkrića s područja analize glikana objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima.

Kako je u srijedu izvijestila ta tvrtka, tijekom kongresa održat će se i sastanak Upravnog odbora IGO-a na kojemu će predsjedanje tom međunarodnom organizacijom preuzeti prof. dr. Gordan Lauc, predsjednik uprave Genosa i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu što je, ističe se, veliko priznanjem njegovu istraživačkom timu koji je među vodećima u svijetu u području visokoprotočne analize glikana.

Glyco23 poseban naglasak stavlja na ona područja glikobiologije koja istražuju ulogu glikana u nastajanju bolesti i staničnim promjenama. Ideja kongresa je promocija glikobiologije i među znanstvenicima drugih znanstvenih područja kako bi još bolje razumjeli dinamiku i važnost glikobiologije u istraživačkim projektima. Kongres naglasak stavlja na teme poput; epigenetika, glikani i rak, glikobiologija i autoimune i upalne bolesti, glikoimunologija i sl.

Glikobiologija je grana biologije, relativno nepoznata široj javnosti koja proučava strukturu, biosintezu i biološku funkciju šećera u glikonjugatima i naglo se razvila u posljednjih desetak godina.

Glikani su pak posljednjih godina postali važan istraživački segment zbog interesa koji farmaceutska i kozmetička industrija pokazuju za rezultate istraživanja. Uključeni su u brojne fiziološke i patofizičke procese, a promjene glikozilacije uočene su u brojnih patoloških stanja, posebice upalnih bolesti, te posjeduju veliki dijagnostički i terapijski potencijal. Napredak tehnologija analize i sinteze složenih glikanskih struktura smještaju glikane u fokus istraživanja. U mnogim bolestima mijenja se sastav glikana i smatra se da oni dobro odražavaju procese koji se odvijaju unutar stanice. Stoga razvoj jednostavnih dijagnostičkih metoda za analizu glikana pruža zanimljive mogućnosti dijagnoze, prognoze i liječenja bolesti, ali također i nudi terapijske mete za razvoj suvremenih lijekova. Analizom glikana moguće je utvrditi da li će neka terapija biti učinkovita za pojedinog pacijenta što podrazumijeva velike uštede pri liječenju.

Podsjeća se da su mnogi bili sumnjičavi kada je prije nekoliko godina farmaceutski gigant L'Oreal objavio da je otkrio tajnu mladosti, te da se ona krije u "čarobnom sastojku" - glikanima, na kojima su temeljili svoju liniju proizvoda "Forever youth" . Ali, dodaje se, izvještaj koji su podržale sve američke nacionalne akademije također je ustvrdio da istraživanje glikana treba biti prioritet u sljedećem desetljeću, budući da će oni biti nužni za razumijevanje života i razvoj personalizirane medicine jer glikani, kao potencijalni biomarkeri za čitav niz bolesti i stanja, pomažu u stratifikaciji pacijenata kojoj je cilj razvoj personalizirane medicine.

Ističe se kako je u istraživanjima glikana Hrvatska već niz godina među najboljima u svijetu.