Pritisak na Hrvatsku ne popušta. U zemlju je samo jutros do 9 sati ušlo čak 66 500 migranata.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić nije zadovoljan. Navodi kako se granični prijelaz Horgoš danas ne koristi, a podsjetimo kako je upravo srbijansko neusmjeravanje dijela migranata izravno prema Mađarskoj bilo povod zatvaranja graničnog prijelaza Bajakovo i verbalnog sukoba službenog Zagreba i Beograda. U međuvremenu granični prijelazi Bajakovo, Tovarnik i Erdut otvoreni su za sav promet, bez ikakvih ograničenja, a Srbija je ukinula svoje kontramjere. Istodobno, u tijeku su pripreme za mogućnost da se izbjeglička ruta otvori i na jugu Hrvatske.

Desetog dana izbjegličke krize najveći je priljev u Strošincima. Tamo ih je noćas ušlo 3 tisuće. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da na mađarskoj strani sve funkcionira, a Srbiji poručio:

"Poruka je stalna: nemojte ih mučiti, ne tranzitirajte ih u Hrvatsku pa da onda mi šaljemo dalje prema Mađarskoj. Riješite to direktno ili bar dio rasteretite ovdje. Horgoš je otvoren za prihvat izbjeglica. Zašto ih tamo nema - dobro znate odgovor. To znači, ne preusmjeravaju se više prema Horgošu. Hoće li se to promijeniti, ja se nadam da hoće", rekao je Ostojić.

Srbijanski mediji pišu da bi tijekom vikenda ipak moglo doći do preusmjeravanja dijela izbjeglica na mađarsku granicu. Za to će navodno biti zadužen ministar rada Aleksandar Vulin.

U prihvatni centar u Opatovcu tijekom noći je stiglo 1.200 migranata. Većina ih brzo nastavlja put dalje, tako da ih je trenutno u Opatovcu tek nekoliko stotina. I oni čekaju prijevoz za dalje. U Spačvi i Tovarniku organizirani su vlakovi koji ih voze prema mađarskoj granici. Hrvatski Crveni križ i dalje pomaže u izbjegličkom kampu. Glasnogovornica Katarina Zorić:

"Dijelila se hrana, voda i higijena. Noćas je podijeljeno dosta deka, kabanica, folija za tlo, kako bi ljudi mogli preživjeti kroz noći koje su sada već dosta hladnije. Također se počela organizirano dijeliti odjeća", rekla je Katarina Zorić iz Hrvatskog Crvenog križa.

Situaciju otežava zahladnjenje i kiša, zbog čega se očekuje da bi izbjeglice sada mogle krenuti novom, južnom rutom. U tom bi slučaju izbjeglice iz Grčke, i Turske krenule preko Albanije i Crne Gore.

Zbog te se mogućnosti Dubrovačko-neretvanska županija već priprema za eventualni prihvat. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perinić i ministar Ranko Ostojić.

"Osnovne bazične pripreme se rade na lokaciji Prevlaka. Ne ide se u neke velike aktivnosti, ali ćemo biti spremni za prihvat izbjeglica ukoliko će se ta ruta iz nekog razloga promijeniti", rekao je Perinić.

"Prije pet dana smo zapravo počeli s pripremama za to. Prihvatni centar na Prevlaci će biti spreman za tu operaciju. Vojni objekti, hangari, infrastruktura, sve je spremno",rekao je Ostojić i dodao da to neće utjecati na turizam u Dubrovniku.

Glasnogovornik ureda župana Dubrovačko neretvanske županije Goran Cvjetinović:

"Ma jasno da Dubrovnik nije izbjeglički kamp niti hot spot. Dubrovnik je eventualno prihvatni centar za njih ako dođu tom rutom. Nije Prevlaka jedini prostor na kojem se to razmišlja jer zapravo mogu doći i u Metković", rekao je Cvjetinović.

Nakon tenzija s Beogradom oko rute preko hrvatskog istoka ipak su odblokirane granice. Službeni Zagreb otvorio je granične prijelaze Bajakovo,Tovarnik i Erdut za sav promet. Vlada Srbije sinoć je potom jednoglasno ukinula kontramjere poduzete prema Hrvatskoj. Evo kako je razvoj događaja za RTS komentirao srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić.

"Izgubila je jedna politika inata i verbalne artiljerije, a pobijedila je jedna izbalansirana politika koja je pokazala čvrstinu kada treba, ali je pokazala i spremnost da se ovaj problem riješi dogovorom", rekao je Ljajić.

Štete nastale zatvaranjem granica su ogromne, a Srbija bi zbog toga mogla zatražiti pravdu pred hrvatskim ili međunarodnim sudovima, rekao je Ljajić.

Hrvatski je premijer Milanović, gostujući sinoć na RTS-u, poručio da Hrvatska želi normalne odnose sa Srbijom.

"Da li je vama jasno da Hrvatska može zaustaviti ulazak Srbije u Europsku uniju? Da li je vama jasno da je to ne želim", rekao je Milanović.

Slovenija je zbog migrantske krize produljila pojačani nadzor granice s Mađarskom te o tome obavijestila Bruxelles i sve zemlje Schengenskog područja. A austrijski je parlament usvojio ustavnu reformu kojom država može općinama odrediti prihvat određenog broja migranata, u visini od 1,5 posto stanovništva. Ta će se granica povisiti ako dođe do povećanja migracijske krize.