Pomoć Autonomne ženske kuće Zagreb mjesečno zatraži oko 1 400 žena i njihove djece, što u savjetovalištu za žene žrtve nasilja, što u sigurnoj kući. Stvaram broj žena koje trpe nasilje teško je procijeniti jer se mnoge žrtve ne usude prijaviti policiji zbog loših iskustava s institucijama, kaže predsjednica Autonomske ženske kuće Zagreb Neva Toelle..

"Zbog partnerove optužbe da sam ja njega maltretirala i zlostavljala bit ću najčešće privedena u postaju bez obzira što imam djecu, prenoćiti ondje, ujutro biti privedena sucu za prekršaje kao i on koji me zlostavljao, a onda će sudac za prekršaje na jedna način tretirati mene i njega", istaknula je Toelle.

Lažne optužbe za zlostavljanje događaju se u svega 0,2 posto slučajeva pa dvostruko uhićenje nema opravdanja i ujedno je najveći problem žrtvama. Potom slijede dugotrajni postupci, vrlo rijetko se propisuju zaštitne mjere poput zabrane približavanja žrtvi. I kazne za nasilnike su neodgovarajuće, od javnih radova do novčanih, dodaje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić..

"Radilo se o ravnatelju jedne ugledne škole u jednom gradiću koji je pretukao svoju suprugu za što postoji medicinska dokumentacija i on se s državnom odvjetnicom dogovorio da će uplatiti 3 000 kuna za žrtve poplave u Gunji i da se na taj način odustane od kaznenog progona", rekla je Ljubičić.

Udruge koje su žrtvama najveći oslonac suočavaju se s problemom nedostatka novca, posebno zbog novog zakona o udrugama, što je apsurdno jer jedno državno sklonište košta državu više nego što je potrebno za svih sedam skloništa Autonomne ženske kuće Zagreb, ističe Toelle..

"Danas kada obilježavamo četvrt stoljeća ekspertnog rada sa ženama i djecom žrtvama nasilja pitamo se hoćemo li sljedeće godine moći obilježiti 26. godinu", rekla je Toelle.