Nakon primitka peticije razvila se konstruktivna i otvorena diskusija o potrebi i načinu organiziranja HHMS-a na cjelokupnom teritoriju Hrvatske

Ministar zdravlja Dario Nakić jučer je na zahtjev Udruge Sigurnost u prometu primio predstavnike nekoliko udruga vezano za tematiku nastavka rada Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS).

Obzirom da je zadnjih tjedana tema vezana za nastavak rada HHMS-a aktualna, a Udruga već nekoliko godina ističe o njezinoj važnosti, na sastanku je ministru predano više od 12.000 potpisa peticije kojoj je cilj nastavak rada. Potpise je prošli tjedan primio i predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner.

U ime Udruge Sigurnost u prometu prisutni su bili Dubravko Šmigmator i Mladen Tureček, Koaliciju udruga u zdravstvu predstavljao je Ivica Belina, a u ime Udruge obitelji stradalih u prometu prisutan je bio Željko Marković. Nakon primitka peticije razvila se konstruktivna i otvorena diskusija o potrebi i načinu organiziranja HHMS-a na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. Udruge su ponudile pomoć za uspostavu sustava u okvirima svojih znanja i mogućnosti koji su po europskim standardima, a ti standardi ne poznaju/priznaju vojni servis koji se koristi kao nadomjestak helikopterskoj hitnoj pomoći.

 

Ljudski život mora biti prioritet

- Nebitno je hoće li helikoptersku hitnu pomoć voditi Hrvati, Talijani ili bilo tko drugi, nama je najvažnije da imamo kvalitetan sustav i uslugu. Ponekad nam se čini da se zaboravlja najvažnije, a to je ljudski život. HHMS  je od posebno velikog značaja za stanovnike ruralnih područja i otočane. Svima je u interesu da se što prije opet aktivira HHMS, a važno je reći da je on uvijek u civilnom tj. komercijalnom sektoru, a ne u proračunskom. U zemljama EU njegovu realizaciju uvijek rade neprofitne udruge kao što su nacionalni autoklubovi ili zaklade, a sve se odvija pod državnim nadzorom - istaknuli su iz Udruge Sigurnost u prometu.

Dostupni podaci MORH-a kažu da je cijena jednog sata leta vojnog helikoptera 48.000 kuna, a spominju se i veći iznosi. Godišnje se na helikopterski vojni prijevoz 500 pacijenata potroši 8.5 milijuna eura. Uvođenjem specijaliziranih helikoptera za isti iznos, u neusporedivo boljim uvjetima koje imaju pacijenti, može se prevesti njih 2.500. U EU helikopter poleti u roku od tri minute nakon poziva, dok se u Hrvatskoj samo na odobrenje vojnog helikoptera čeka između 40 i 60 minuta. Svi su argumenti na strani specijaliziranih helikoptera, što funkcionalni (brži prijevoz, kvalitetnija usluga), što financijski.

Ministar Nakić se ponudio potpisati peticiju

- Sastanak s ministrom počeo je njegovim očekivanjem da smo mi, predstavnici civilnog sektora, došli lobirati za talijansku tvrtku koja je obavljala letove. Objasnili smo da nam je svejedno tko će pružati usluge, ali nam je važno da se HHMS nastavi i proširi na cijelu Hrvatsku, radi sigurnosti i poštovanja "zlatnog sata''. Kada smo taj dio razjasnili, ministar Nakić se ponudio da i sam potpiše peticiju, te najavio čvrsti stav kako će o organizaciji HHMS-a razgovarati prvo i prvenstveno s MORH-om - rekao je Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu i dodao:

- Pokušao sam objasniti da je pilot-projekt završen, te da takav ugovor smatramo izvan predmeta svakog razgovora. Pilot-projektu je i uloga da ispita snage i slabosti nekog projekta, a zatražio sam da nam se dostavi završno evaluacijsko izvješće. Upozorio sam ministra Nakića da nismo saznali cijenu sata leta vojnih helikoptera. Predstavnici MORH-a su na evaluacijskom sastanku vezanom uz HHMS objasnili da imaju pet različitih sustava obračuna cijene letenja. Svako odstupanje od ekonomske cijene leta ionako se naplaćuje iz Državnog proračuna.

Njemačka godišnje bilježi više od 50.000 letova

Hrvatskoj su trebale 44 godine da prepozna prednosti hitne helikopterske pomoći, njih je prvo uvela Njemačka koja godišnje bilježi više od 50.000 letova, a po stanovniku bi godišnje usluga helikopterske hitne pomoći koštala 1.75 eura. Usporedbe radi, Mađarska danas ima pet baza za HHMS, one koštaju 10 milijuna eura i cijelu su godinu u funkciji. Tijekom pilot-projekta u Hrvatskoj, koji je trajao četiri mjeseca, bile su dvije baze (Krk i Split), a Udruga Sigurnost u prometu razradila je projekt kojim bi se kroz pet točaka pokrila cijela Hrvatska, a procjena je da bi ukupan trošak iznosio devet milijuna eura.

U zaključku je važno istaknuti da postojeći način transporta putem civilno necertificiranih i neosiguranih vojnih helikoptera predstavlja sekundarni zračni sanitetski transport od helidroma do helidroma. S druge strane, sustav HEMS-a predviđa primarni zračni transport strukovno obučenog i opremljenog liječnika na mjesto nesreće temeljem poziva sa samog  mjesta nesreće, a dolazak je roku od 20 minuta, bez obzira gdje se nesreća dogodila.