Događaju kojega se danas spominjemo prethodilo je razdoblje hrvatske čežnje za slobodom, samosvojnošću, istinom i pravdom, rekao je Bozanić

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je na misi zahvalnici u prigodi 25. obljetnice međunarodnoga priznanja hrvatske države kako je to bio događaj koji je označio povijesnu prekretnicu za hrvatski narod i kojim je završeno razdoblje dvostrukog eksperimenta s južnoslavenskom državom pa je Hrvatska dobila svoje mjesto na zemljopisnoj karti, svoje ime među zemljama svijeta i svoju iskaznicu u političkoj zajednici naroda. 

Naglasio je kako je Hrvatska geografski smještena na granici koja je od davnine postavljena podjelom Rimskog carstva na istočni i zapadni dio te dodao kako je upravo zbog svog položaja na razmeđu pozvana danas da bude most koji povezuje, subjekt odgovorne suradnje, prostor međureligijskog dijaloga i evanđeoskog ekumenizma. Ona će to moći činiti, ocijenio je, samo ako bude svjesna svoga identiteta i nacionalnog i državnog i kulturnog, kao i vjerskog identiteta svojih građana.

"Događaju kojega se danas spominjemo prethodilo je razdoblje hrvatske čežnje za slobodom, samosvojnošću, istinom i pravdom", rekao je Bozanić.

"U Hrvatskoj je, kao i drugdje, komunistički sustav koristio strah i neistinu kao načine djelovanja, a na načelima materijalizma i ateizma predstavljao kao ideal čovjeka kojemu nije potreban Bog", rekao je dodavši kako u takvim nastojanjima, uz progonstva i ubijanja, uz poticanje raseljavanja Hrvata, gaženje prava, uz nemogućnosti političke slobode, korjenito se suprotstavljalo hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda.

Međunarodnom priznanju Hrvatske prethodila je gorljiva čežnja i odluka koju je narod pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrazio i političkim putem, duboko svjestan svoga kulturnog i državnog identiteta koji ni komunizam nije uspio zatomiti i poništiti, istaknuo je Bozanić i dodao kako je Hrvatska najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i narodima.

Danas se , rekao je Bozanić, sa zahvalnošću spominjemo i molimo za prvog predsjednika međunarodno priznate Republike Hrvatske Franju Tuđmana, te onih koji su bili vidljiva slika žrtve i dara, hrabre i odlučne ljubavi prema Domovini, a to su hrvatski branitelji.

U zahvalnosti Bogu ne smijemo zaboraviti ni hrabra srca, glasove i ruke koje su nam pomogle kada smo bili bespomoćni, posebno papu Ivana Pavla II. i vrijednosti njegova nastojanja koje je odstupalo od do tada uobičajenih diplomatskih postupaka Svete Stolice. Pamtimo i njegove suradnike, osobito u Državnome tajništvu Svete Stolice, rekao je dodavši kako u Hrvatskoj pamtimo neizmjernu brižnost sluge Božjega kardinala Franje Kuharića zajedno s drugim biskupima i svećenicima da se u obrani Domovine sačuva Kristov duh, ne popuštajući kušnji da se na mržnju odgovori mržnjom.

Pamtimo prijatelje iz drugih naroda, iz njihovih mjesnih crkava i država, naročito onih u kojima su živjeli raseljeni Hrvati, rekao je kardinal.

Na dar slobode još nema potvrdnog i jednoznačnog odgovora  

Još uvijek na dar slobode, ocijenio je Bozanić, ne možemo dati jednoznačan i sasvim potvrdan odgovor, jer da možemo, kako je rekao, ne bismo u proteklim godinama gledali nacionalno razjedinjavanje, promicanje negativnog ozračja, obescjenjivanje općeg dobra, pa i nepoštivanje državnih institucija.

Poručio je kako je obljetnica i prigoda za ispit savjesti, poziv na kajanje, traženje oproštenja i novoga početka. "Vrijedno je stoga ovih dana promotriti što se sve događalo i na koji način prenosimo vrijednosti novim naraštajima", rekao je zagrebački nadbiskup i dodao kako očito nije slučajno da se našu domovinu želi poljuljati upravo u onome što se pokazalo najjačim i što je bilo slabljeno u vremenu neslobode. 

Smatra kako se to ponajprije vidi na pitanju odnosa čovjeka i Boga, što je po kardinalovim riječima, neizbrisivo polazište hrvatskoga identiteta, kao i vrijednost obitelji, promicanje njezine važnosti i svega što je učvršćuje na društvenom i gospodarskom području, pazeći na otvorenost prihvaćanja dara života. Ocijenio je kako je također važno područje odgoja i obrazovanja, u kojemu su, tvrdi kardinal Bozanić, vidljivi višestruki udarci: otvaranje prostora za ideologizirane sadržaje koje većina roditelja ne prihvaća, neodgovornost u pripremanju mladih da preuzmu brigu za Hrvatsku ostajući u Hrvatskoj, opremljeni znanjem i oduševljenjem.

"Još je uvijek velika kočnica neprimjeren odnos prema povijesnim ranama, a s time i prema žrtvama režima zla: nacizma, fašizma i komunizma", rekao je dodavši kako će, dok je to poglavlje neosvijetljeno uvijek postojati mogućnost da netko pokuša sadašnju Hrvatsku vezati uz neko drugo vrijeme, a ne uz njezinu kolijevku, a to su poglavito obrana i žrtve u Domovinskome ratu. 

 Po Bozanićevim riječima u odnosu prema kardinalu Alojziju Stepincu može se iščitati sva suvremena hrvatska povijest.  Oni koji Hrvatsku nisu voljeli i koji je ne vole, koji je vide tek kao neželjenu privremenost, u kardinalu Stepincu, istaknuo je, vide najveću zaprjeku za svoja nastojanja da Hrvatsku ponize, ocrne i spriječe u ostvarivanju boljitka. "I danas se njegov lik pokušava prikazati spornim da bi se opravdalo vlastitu zarobljenost neistinama, vlastitu zatvorenost uma i srca", poručio je kardinal.

 Svetoj misi zahvalnici u prigodi 25. obljetnice međunarodnoga priznanja hrvatske države u Zagrebačkoj prvostolnici nazočili su, uz ine i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabara Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov, predsjednik Hrvatske vlade Andrej plenković ministri i saborski zastupnici.