Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, komentirao je za medije porast nemira i nesigurnosti u Europi nakon terorističkog zločina u Njemačkoj i Turskoj u srijedu 21. prosinca

"Nije lako u ovom vremenu biti onaj koji nešto provodi. Ali najvažnije je da ljudi budu trijezne glave, odlučni sačuvati red i mir, pozvati na odgovornost one koji čine nerede. Jer i ovo može biti određena provokacija da se uđe u rat svih protiv svih. To bi bilo strašno. To bi bila katastrofa i apokalipsa“ upozorio je mons. Puljić izražavajući bojazan „da se ratove koji se odvijaju u Siriji i drugim dijelovima Azije i Afrike želi prenijeti i na Europu“.

„Bojim se da mogu stvoriti određene predrasude koje 'uvoz' militanata može stvoriti kod Europljana, da zamrze muslimane, sve izbjeglice i sve koji dolaze u Europu, a mnogi dolaze iz nevolje. Ne bih volio da se stvara takav stav i takav naboj kod Europljana. Nego da Europa upozna sebe, da upozna svoje korijene, da se probudi, da se učini stabilnom i sigurnom. Ujedinjena Europa će postati sila. Ona već jest svjetska sila. Ali još nije stabilna. Još mehanizmi nisu proradili kako treba. Činjenica je da ima jako puno ljudi koji nisu zadovoljni s tim projektom. Možda u samoj Europi, možda i izvan Europe. Ali siguran sam da Europa ima svoju budućnost“ poručio je mons. Puljić.

Podsjetio je da je, gledajući prošla stoljeća, Europa značila za cijeli svijet, za Afriku, Aziju, Ameriku, ne samo u vjerskom i kulturnom, nego i ekonomskom i drugim područjima.

„Svijet treba takvu Europu. Takvu Europu želim, blagoslivljam i takvoj Europi želim uspjeh“ istaknuo je nadbiskup.

Slaže se da je u tijeku destabilizacija Europe.

„Činjenica je da se ljudi zaista osjećaju nesigurni u svom gradu, u svojoj kući, u svom narodu i u svojoj državi. To je uznemirujuće. To je daleko od božićne poruke i onoga za što je Krist došao. Ali važno bi bilo i u ovakvim trenucima 'ne gubiti glave'. Nije lako. Nije lako sada biti odgovoran. Odgovorni za društvo, politiku i socijalnu stabilnost u ovim trenucima moraju biti trijezne glave, ne činiti neke neurotične poteze i nezdrave zaključke, što bi moglo još više prouzročiti nestabilnost. Ovo trenutno je zaista nestabilnost. U Francuskoj još uvijek vlada izvanredno stanje, u Njemačkoj će se postrožiti mjere. Treba osigurati sigurnost ljudima, ali da ne nastrada potreba za napretkom, za dobrim mislima i dobrim djelima. Da ne nabijamo svoje osjećaje i stavove negativnim emocijama prema onima koji čine zlo“ potaknuo je mons. Puljić istaknuvši da „treba sve koji čine zlo pozvati pred pravdu, kazniti ih, ali ne kažnjavati ljude stavovima koji će stvarati još veću nestabilnost i nemir.

Europa je pedeset godina živjela bez velikih napetosti, osim u našem području, za koje isto tako moramo kriviti Europu. Nije na vrijeme intervenirala, a mogla je. Moglo se i kod nas izbjeći krvoproliće koje je bilo. Prošli smo to i bojimo se svega gdje bi, ne daj Bože, došlo do takvih obračuna“.

Podsjetio je da su projekt Europe započela četvorica uvjerenih kršćana.

„Europa je bila previše iskrvarila u vlastitom ratovanju za prepotenciju, za vladanje nad drugima. I počelo je nešto što je vrlo dobar projekt. Kao kršćani jesmo iznenađeni što u tom projektu nema baš prostora za Boga i Božje planove. Ali i ta se potreba već javlja. Europa je već umorna od agnosticizma, od svega što Boga otpisuje, od stava da Bog nema prava. Ima i Bog valjda pravo u Europi. On ju je stvorio preko vjernika, preko kršćana, ima pravo i sad tražiti zaštitu“ rekao je mons. Puljić, upozorivši na nezdravi sekularistički duh.

Nadbiskup je upitan i za komentar stanja u BiH. „BiH je lakmus papir za Europu. Europa je nažalost kiksala u nekim stavovima u pogledu Hrvatske i BiH. Ima šanse probuditi se i ispraviti svoje promašaje. Sarajevo je srce Europe. Ako ono krvari, krvari cijela Europa. Ivan Pavao II. ga je nazvao europskim Jeruzalemom. Treba sve učiniti da se u BiH nitko ne osjeća ugroženim radi toga što je kršćanin, pravoslavac, katolik, židov. Treba im takve mehanizme stvoriti da se svatko osjeća uvaženim, da nije ugrožen radi toga što je drugačiji. A Europa to može. Dobro je da su počeli pregovori s BiH jer je to jedini način da zavlada europski duh principa koji su općevrijedni. Ako ne budu zavladali, postaje područje nestabilnosti što stvara nestabilnost i uokolo. Nadam se i živo želim da BiH čim prije postane sastavni dio Europe s kojom će se zajedno boriti za svoju zajedničku budućnost u kojoj će biti ostvarene vrednote za kojima ljudsko srce čezne: stabilnost, pravda, mir i sloboda“.

Zamoljen komentirati izbor američkog predsjednika Donalda Trumpa, nadbiskup je rekao da Trump ima šansu i odgovornost.

„Amerika treba novog Reagana koji poštuje tradicionalne vrednote, pomaže razvoju tehnike i društva, drži do Amaerike kao svjetske sile, ali ne sile koja ugnjetava, nego sile koja pomaže drugima da postanu sile. Takvu bih Ameriku volio. Ne da ona sama sebe ističe i postaje neki svjetski policajac, nego da pomogne u zemljama gdje vrednote koje smo spomenuli nisu zaživjele i daleko su od ostvarenja, u Aziji, Africi. U Europi su zaživjele. Meni bi bilo drago da novi predsjednik to uspije ostvariti, bez destabilizacije i ugnjetavanja drugih područja i naroda“ rekao je mons. Puljić. Izrazio je žaljenje zbog rata u Siriji i stradanja kršćana.

„Potresne su slike iz Alepa i drugih krajeva gdje su ugroženi životi, osobito životi naše braće kršćana koji doživljavaju zaista vrlo teške dane. S njima suosjećamo i patimo. Znamo što znači napuštati svoj dom, ići u tuđe krajeve i ostati bez krova nad glavom. Dijelimo muku i patnju koju papa Franjo stalno izražava i govori da se te ljude utješi i primi kako bi mogli u miru živjeti“ rekao je nadbiskup Puljić.