Prijepori nastali prošlogodišnjim izbjegličkim valom još traju, što pokazuje odluka austrijskih vlasti da zaustave pokušaje deportiranja emigranata iz Austrije u Hrvatsku dok Sud EU-a ne donese odluku o slovenskoj tužbi koja bi mogla imati dalekosežne posljedice

Je li po europskom pravu bilo zakonito ili nezakonito izbjegličko prelaženje granica unutar Europske unije, čije su članice i same organizirale transport izbjeglica preko državnih granica? To je prijepor na koji u povodu tužbe iz Slovenije odgovor mora dati Sud EU-a iz Luksemburga. Naime, jedan je čovjek u jesen 2015. doputovao u Europu te je ulaskom u Hrvatsku ušao i na teritorij Europske unije. Iz Hrvatske je - u isto vrijeme dok se organizirano prevozilo izbjeglice od istoka Slavonije do slovenske granice - otišao u Sloveniju, koju sada od Suda EU-a zanima je li taj prelazak granice bio legalan ili ilegalan.

Naime, ako je prelazak granice bio legalan, članice EU-a ne mogu primjenjivati sada već zloglasni Dublinski protokol o izbjeglicama, jer on važi samo u slučaju ilegalnih ulazaka u Uniju. To ujedno i znači da Slovenija, kao država kroz koju je prošle zime prolazio izbjeglički val, ne treba primati izbjeglice koje joj potencijalno žele vratiti Austrija i Njemačka.

Kako smo neslužbeno doznali od pravnih izvora upućenih u ovaj slučaj, Slovenija zapravo u konkretnom slučaju igra na to da bude presuđeno kako je taj čovjek legalno ušao iz Hrvatske u Slovenije, što bi onda značilo da su i svi prelasci slovenske granice prema Austriji bili legalni, čime bi Slovenija bila pošteđena Dublinskog protokola. Kad bi se pak presudilo da je prelazak bio ilegalan, to bi moglo imati dalekosežne posljedice za Hrvatsku koja bi tako postala službeno članica Unije u koju su izbjeglice prvi ušli, što bi ostale članice stavilo u poziciju da mogu masovno vraćati ljude u Hrvatsku.

No povrh svega toga u obzir treba uzeti i to da je Dublinski protokol de facto mrtav i da se više u praksi ne primjenjuje unutar Europske unije, iako je de iure i dalje na snazi. Problem je to što se 28 članica Unije ne uspijeva, niti pretjerano pokušava, dogovoriti o novoj migracijskoj politici koja ne bi sav teret stavila na leđa nekoliko držana na rubovima EU-a dok postojeća pravila nitko više ne poštuje. 

Ove pravno-političke nejasnoće tako rezultiraju raznim presudama. Primjerice, austrijski Upravni sud presudio je kako je jedna sirijska obitelj ušla legalno u Austriju početkom godine, tijekom izbjegličkog vala, što znači da ih nadležne austrijske službe ne mogu deportirati u Hrvatsku kako su prvotno planirale.

No austrijski je sud podsjetio i na to da će ključna biti odluka Suda EU-a te da se svi pokušaji deportacija u Hrvatsku dotad trebaju stornirati. Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova također je dnevniku Die Presse potvrdilo da će čekati odluku Suda EU-a te će je smatrati ključnom za odluku o postupanju prema svim izbjeglicama koji su ušli u Austriju u razdoblju od rujna 2015. do veljače 2016. Tih nekoliko mjeseci granice su de facto bile otvorene te su države organizirale i transport onih koji su se nalazili u izbjegličkom valu.

No Hrvatska se ne treba pretjerano brinuti oko toga da će biti zatrpana izbjeglicama deportiranim iz Austrije, jer je mnogo više slučajeva ljudi koje Austrija želi vratiti u Mađarsku kao prvu članicu Unije u koju su ušli. Zasad nije vraćena nijedna osoba jer Mađarska to - jednostavno odbija.