Konferencija predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative u subotu je u Splitu završila prihvaćanjem zajedničke izjave koja poziva da se tražiteljima azila pristupa pojedinačno i nediskriminacijski, da se presijeku nove rute i osigura pomoć Grčkoj, no oštre su rasprave pokazale nespremnost EU da podijeli teret migrantske krize.

Sudionici su pozdravili sveobuhvatnu strategiju za rješavanje izbjegličke i migracijske krize koju je Europsko vijeće donijelo u prosincu 2015. i potvrdilo u ožujku 2016.

Ta je inicijativa zajednički europski odgovor za rješavanje krize na prikladan, brz, učinkovit, odgovoran i solidaran način, ali i za zaustavljanje podjela u Europi.

Zaštitom temeljenih prava migranata i izbjeglica štite se i temeljene vrijednosti EU, stoji u izjavi koju su potpisali predsjednici parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Helenske Republike, Italije, Crne Gore i Slovenije.

Pozvali su na uporabu svih raspoloživih sredstava za podršku kapacitetima Grčke, uključujući hitnu potporu i bilateralnu humanitarnu pomoć kako bi se lakše nosila s teškom humanitarnom situacijom, stoji u izjavi.

Istaknuli su potrebu da EU i ostale zemlje na koje se pitanje migrantske krize odnosi budu na oprezu u pogledu novih mogućih pravaca nezakonitih migranata i da provedu sve nužne mjere i pojačaju intenzitet borbe protiv krijumčara ljudima.

Posebno su istaknuli da međunarodna zajednica i EU moraju jače raditi na uklanjanju uzroka migracija: okončanju sukoba, jačanju institucija u zemljama tranzicije i uklanjanju uzroka siromaštva.

Kritički tonovi: jedinstvo EU upitno ako gradi granice i zidove među članicama

U raspravi je posebno oštra bila predsjednica zastupničkog doma, Talijanka Laura Boldrini koja je na početku svog govora rekla da je jako važno govoriti o migracijama napomenuvši da dok oni održavaju skup u Splitu, papa Franjo provodi vrijeme s migrantima na Lezbosu. Boldrini je kazala da je i sama bila ondje prije dva mjeseca i da je stanje grozno, a migrantima pomaže lokalno stanovništvo.

"Do prije dva mjeseca to je bio otok nade, a danas, pod pritiskom zemalja članica EU to je nešto sasvim drugo. Zato je Papa danas tamo. Nije pošteno da Grčka obavlja cijeli posao za nas. Izguravanje i postavljanje ograda je slabost politike. Europska unija pokazala se nesposobnom baviti se ovim problemom iako svi imamo odgovornost", kazala je Boldrini.

Italija, Belgija, Francuska i Njemačka sastavile su deklaraciju koja ističe društveni učinak mjera štednje kao i to da žele ići prema federalnoj uniji, rekla je Boldrini i pozvala sve da tu deklaraciju potpišu.

Da Grčka želi izbjeći jednostrane postupke u migrantskoj krizi posvjedočio je potpredsjednik parlamenta Helenske Republike Georgios Varemenos koji je naglasio da je zatvaranje balkanske rute stvorilo humanitarnu krizu u toj zemlji i zatražio je pomoć zemalja članica.

"Idomeni je sramota za ljudsku civilizaciju. Grčka radi nove centre gdje se imigranti smještaju. Imamo već 80.000 ljudi na 5000 otoka, a dnevno od sigurne smrti spašavamo na desetke imigranata. Svakog se dana podijeli 90.000 obroka", ispričao je sudionicima konferencije Varemenos.

Pozvao je sve na rješavanje tog, kako je rekao, tragičnog problema i upitao hoće li EU ostati ujedinjena ako ima granice i zidove između država.