Hrvatska u subotu slavi Dan državnosti, u spomen na 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Brijunska deklaracija

Istoga dana svoju suverenost i samostalnost proglasila je i Slovenija.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.

Po isteku moratorija, Hrvatska je 8. listopada 1991. raskinula je državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država, no već u prvim danima samostalnosti suočava se s oružanom pobunom srpskih ekstremista i agresijom JNA u kojoj je okupirano više od četvrtine hrvatskog državnog teritorija.

Hrvatski narod ustao je u obranu Domovine i, trpeći teška razaranja i uz brojne ljudske žrtve, dočekao međunarodno priznanje 15. siječnja 1992.

Vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja" 1995. je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998.

Slijedila je obnova zemlje i proces njezina ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatska je od 1. travnja 2009. punopravna članica NATO-saveza, a od 1. srpnja 2013. i Europske unije.

Državni vrh na svečanoj sjednici Sabora

Dan državnosti Hrvatski sabor će proslaviti svečanom sjednicom, na kojoj će se uzvanicima obratiti predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Željko Reiner i tehnički premijer Tihomir Orešković.

Svečanoj sjednici prethodit će polaganje zajedničkog vijenca na Oltaru domovine na Medvedgradu, na grobu Ante Starčevića u Šestinama, zatim na gradskom groblju Mirogoj, kod spomenika „Glas hrvatske žrtve-Zid boli“, pred Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te na grobovima Franje Tuđmana i Stjepana Radića.

Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka služit će kardinal Josip Bozanić, a na Markovu trgu održat će se i smotra povijesnih postrojbi Hrvatske.

U Uredu predsjednice Republike Hrvatske tradicionalno će se održati svečani prijem, a u vojarni "Petar Zrinski" svečana promocija polaznika vojnih škola Hrvatskoga vojnog učilišta ''Dr. Franjo Tuđman''.