Svečanom akademijom u Puli je u subotu obilježena deseta obljetnica osnutka Jadransko-jonske euroregije koja je od samog početka, kako je rečeno, imala jasnu viziju po pitanju mira i stabilnosti, održivog gospodarskog razvoja, suradnje na području turizma, ribarstva i poljoprivrede, prometa i infrastruktura te zaštite kulturne baštine i zaštite okoliša.

 

"Prije deset godina osnivači ove euroregije pokazali su da se nalaze korak ispred svog vremena prepoznavši značaj ovakvog udruživanja jer se shvatila potreba što intenzivnije suradnje na svim tim područjima," kazao je izaslanik predsjednice Republike ministar turizma Anton Kliman dodavši kako se donošenjem EUSAIR-a, makro-regionalne strategije za područja Jadranskoga i Jonskoga mora otvara mogućnost dublje suradnje svih dionika.

Podsjetivši kako su glavni prioriteti četvrtog stupa EUSAIR-a produženje turističke sezone, iniciranje daljnjeg razvoja tematskih i održivih turističkih ruta, očuvanje i kvalitetno korištenje kulturne baštine te osnaživanje rada malih i srednjih poduzeća u turizmu, Kliman je naglasio kako sve to ne ide bez povezivanja sa svim regionalnim odnosno lokalnim dionicima.

"Stoga je važno povezivanje s javnim ustanovama, povezivanje zelenoga s plavim odnosno zaleđa s obalom," poručio je Kliman.

Predsjednik Jadransko-jonske euroregije i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić kazao je kako je ona dobar primjer kako regionalna politika može kreirati jednu zajedničku strategiju. "Euroregija je bila od samog početka važan pokretač ideje o Jadransko-jonskoj makroeregiji u sklopu koje smo pokrenuli dobre projekte," naglasio je Dobroslavić.

Ustvrdivši kako euroregija mora biti ključni nositelj svih glavnih projekata i njihov promicatelj, zastupnik u EU parlamentu i bivši predsjednik Jadransko-jonske euroregije Ivan Jakovčić kazao je kako je danas više nego ikada jasno da "ono što smo pokrenuli prije deset godina znači prijateljstvo, suradnja i kohezija na svim područjima".

"U ovom slučaju nije pitanje - više ili manje Europe, treba nam bolja Europa. Mi smo danas ti koji možemo integrirati i predstavljati bolju Europu naročito kada vidimo kakvi sve nacionalizmi rastu u Francuskoj i Nizozemskoj i što se dogodilo s Velikom Britanijom," poručio je Jakovčić dodavši da koliko god mu je žao to što se dogodilo s Velikom Britanijom toliko mu je drago što je imao prilike vidjeti škotsku premijerku u Europskom parlamentu.

"Ne vjerujem da je budućnost Europe vraćanje u ono što je ona bila prije Drugog svjetskog rata, ali sam siguran kako su upravo inicijative koje mi nudimo, budućnost Europe," poručio je Jakovčić.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u prilog tomu ustvrdio kako Europska unija ima svoj cilj stvoriti Europu regija.

"Europa nije smjela biti iznenađena onim što će se dogoditi s Velikom Britanijom. Krivnja je s jedne strane na one koji su propagirali strah, a s druge strane je krivnja na inertnosti same Europske unije. EU je najbolji projekt koji je svijet mogao očekivati, ali pritom Europa mora uskladiti svoj monetarnu i fiskalnu politiku ali ne smije se biti iznenađena velikim valom izbjeglica," zaključio je Mesić.

Istarski župan Valter Flego istaknuo je kako su u proteklih deset godina postavljeni dobri temelji te pokrenuta inicijativa za donošenje Europske strategije za Jadransko-jonsku makroregiju, prihvaćenu i potvrđenu u Europskom parlamentu.

"U Hrvatskoj za njezinu provedbu zadužena su samo ministarstva, a nažalost regije nemaju velikog utjecaja. Naime, upravo mi, na nižim razinama vlasti, najbolje znamo koje su naše potrebe i možemo bolje detektirati projekte koje će dotaknuti ciljeve zacrtane EUSAIR strategijom," naglasio je Flego izrazivši nadu da će se u bliskoj budućnosti takva državna politika promijeniti kako bi hrvatske regije same mogle upravljati svojim razvojem.