Ubrzano globalno zatopljenje
Globalno zagrijavanje bi moglo premašiti dogovorenu granicu u roku od jednog desetljeća
Planet Zemlja mogao bi prijeći dogovorenu gornju granicu rasta temperature u roku od jednog desetljeća, uzrokujući ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su znanstvenici ovog tjedna.
Prošlog prosinca 195 nacija dogovorilo se na summitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske temperature održati "znatno ispod" 2 stupnja Celzija, a cilj je bio oko 1,5 stupnja.
No planet je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg cilja, te bi ga mogao prijeći u roku od jednog desetljeća, smatra Richard Betts, vođa istraživanja o utjecajima klime u britanskom Met Office Hadley centru.
Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planet stabilizirao, zaključili su znanstvenici tijekom konferencije na sveučilištu u Oxfordu o postizanju cilja od 1,5 stupnja Celzija.
To bi se moglo postići sadnjom šuma ili "spremanjem" emisija iz elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama "geoinženjeringa", poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja dolazi na planet.
"Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne", smatra Pete Smith, znanstvenik sa sveučilišta u Aberdeenu.
No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više povrća, smatra Smith.
"Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih", dodao je Smith.
Znanstvenici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.
"Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem", smatra Jim Hall,
predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.
Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta
prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan
faktor, uz rasprostranjene probleme poput lošeg vladanja i društvene
nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude.
Nadolazeće pritiske biti će teško reducirati, smatraju znanstvenici. Primjer je borba za teritorij koja će biti sve jača u nadolazećim godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama. Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
U prvoj utakmici 17. kola HNL-a Slaven Belupo je kao domaćin svladao Goricu sa 2-1 (0-1). Gosti su poveli golom Medina Gashija (8), no Alen Grgić (67) i Antonio Jagušić (82) su u nastavku preokrenuli.
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.