Međunarodni znanstveni skup "950 godina od prvog spomena Šibenika" održava se od 26. do 28. rujna u šibenskoj Gradskoj vijećnici u povodu jubileja prvog spomena toga grada u ispravi hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. iz 1066.

Na skupu će nastupiti 34 izlagača s 31 izlaganjem s područja povijesti, povijesti umjetnosti, konzervatorstva, arheologije, filologije, etnologije, geografije i povijesti prirodnih znanosti, izvijestili su iz HAZU.

Osim iz HAZU, sudjeluju izlagači sa sveučilišta u Zagrebu, Zadru i Splitu, iz instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i Splitu, iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, iz Memorijalnog centra Domovinskog rata, iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, iz Muzeja grada Šibenika, sa Sveučilišta u Ženevi i iz Londona.

Skup kronološki pokriva sva razdoblja šibenske povijesti, počevši od antike preko ranokršćanske povijesti, srednjeg vijeka, renesanse, ranog novog vijeka i 19. stoljeća, zaključno s Drugim svjetskim ratom i Domovinskim ratom. Zasebne sekcije posvećene su temama o jeziku i kulturnim doprinosima, narodnoj i znanstvenoj baštini Šibenika te umjetničkoj baštini i konzervatorstvu.

Naglasak skupa je na izvornim znanstvenim istraživanjima, primjerice o samostanu svetog Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, o materijalnoj kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku, o šibenskom hodočasniku koji je 15. stoljeću došao do Sinaja, o Šibeniku i bribirskim knezovima iz roda Šubića, o talijanskoj Bibliji velikog formata iz samostana svetog Frane u Šibeniku te o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba kralja Petra Krešimira IV. za srednjovjekovnu hrvatsku državu. Predstavit će se i novi znanstveni pogled na pitanje rekonstrukcije/restauracije katedrale sv. Jakova u 19. stoljeću, a na temelju autentičnih dokumenata iznijet će se povijesne činjenice o napadima JNA na Šibenik 1991.

Skup organiziraju Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grad Šibenik i Muzej grada Šibenika, a održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a predsjednik Odbora skupa je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.