Povratak na standardno računanje vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.

U noći sa subote na nedjelju 30. listopada, u tri sata ujutro, završilo je ovogodišnje ljetno računanje vremena i započelo zimsko vraćanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag.

Drugim riječima u tri poslije ponoći kazaljke će se službeno pomaknuti tako da pokazuju dva, što znači da će spavalice tu noć moći ostati duže u krevetu.

Povratak s ljetnog na zimsko, odnosno standardno računanje vremena, unatoč dužem spavanju, kod većine ljudi neće rezultirati nekom osobitom ugodom, naprotiv. Vraćanjem kazaljki unazad za jedan sat poremetit će se prirodni ritam organizma, a poslijepodnevno razdoblje u kojem možemo uživati u dnevnom svjetlu će se skratiti.

Zimska depresija

Skraćenje dana posebno će teško pasti ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže - sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu depresiju. Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima. Naravno, tako nešto ne bi imalo nikakvog smisla. To bi značilo da u biti nismo pametno uredili početak i kraj radnog vremena, odnosno da eventualno to trebamo mijenjati, a ne činjenicu da 12 sati na satu označava podne u prirodi. Povijest pokazuje da su ljudi u davna vremena poslove i obaveze često prilagođavali promjenama koje su nosila godišnja doba.

Kako god bilo, povratak na standardno računanje vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.

Prije svega treba se podsjetiti da je uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno predloženo radi štednje energije kao 'Daylight Saving Time' (DST).

Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega ne odustaju ni SAD ni Europa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.

Ruski eksperiment

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No zanimljivo je da je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže kroz 11 vremenskih zona, tako nešto ondje je imalo puno više smisla nego što bi imalo u malenim državama. No kako su milijuni stanovnika Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom mraku (zimi Sunce u mnogim većim ruskim gradovima, osobito sjevernijim, ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.

Sve glasnija polemika

U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, osobito s pojavom ranovrsnih novih potrošača kao što su klima uređaji čije se korištenje produžava kako se produžavaju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.

Zbog svega navedenog u Europi i u SAD-u vodi se sve glasnija polemika za i protiv mogućeg ukidanja prebacivanja sata.

Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a, predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.

1)    Prometne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

2)    Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5,7% učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.

3)    Više srčanih udara

Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno sa 9 sati na 7,5.

4)    Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po Internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

5)    Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške 'klaster glavobolje', koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.