Hrvatski tradicijski ribolov proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom, javljaju iz Otočnog Sabora. Nadaju se da će ova odluka pridonijeti da se žitelji otoka i priobalja mogu baviti ribolovom kao što su to radili i stoljećima prije.

Bez brojnih administrativnih zapreka koje su pred njih stavljene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Odlučeno je to jučer, na sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture, a na prijedlog Otočnog sabora, Konzervatorskog odjela u Zadru i Sveučilišta u Zadru.

Tako su Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom sukladno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Priopćenje Otočnog sabora - Udruga za razvitak hrvatskih otoka:

8. studenog 2016. godine na 113. sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture, prijedlog Otočnog sabora, Konzervatorskog odjela u Zadru i Sveučilišta u Zadru-Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu proglašeni su nematerijalnim kulturnim dobrom u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Za Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu, kao nematerijalnog kulturnog dobra, propisuju se sljedeće mjere zaštite:

- osigurati dostupnost dobra javnosti;

- poticati prenošenje i njegovanje kulturnoga dobra;

- poticati sudjelovanje pojedinaca, grupa i zajednice koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;

- popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;

- osigurati održivost dobra kroz edukaciju, identificiranje, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, mogućnost prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja, te revitalizaciju napuštenih segmenata dobra;

- educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja;

- nastaviti sa istraživanjem dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim vidovima i načinima suvremenog bilježenja te stručnim i znanstvenim vrednovanjem;

- promicati funkciju i značaj dobra u društvu, te uključiti zaštitu dobra u planirane razvojne programe;

- popularizirati i promovirati nematerijalno kulturno dobro te time nastojati ojačati svijest da su Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu jedinstveno blago koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osiguravaju kulturnu raznolikost te provoditi mjere zaštite kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili pretjerane komercijalizacije kulturnoga dobra;

- nositelji dobra dužni su provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.

 

Predlagači malog ribolova kao kulturnog dobra tj. Tradicijskih ribolovnih vještina, vjerovanja i običaja na Jadranu su Udruga „Otočni sabor" i Sveučilište u Zadru. Autori obrazloženja i prijavne dokumentacije su dr.sc. Josip Faričić, redovni profesor sa Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i mr.sc. Filip Đinđić, etnolog-konzervator član radne skupine ispred Ministarstva kulture.