Rusija je u petak kritizirala upletanje Hrvatske u ukrajinsku krizu i pomoć Ukrajini u reintegraciji okupiranih područja i zatražila da podupre mirovne napore u okviru sporazuma iz Minska.
“Obratili smo pozornost na izjave dane nakon hrvatsko-ukrajinskih
razgovora na razini šefova vlada u Zagrebu o planovima da se
revitalizira rad radne skupine za suradnju s Ukrajinom osnovane u
listopadu 2016. pod okriljem hrvatske vlade i u cilju primjene
hrvatskog iskustva ‘mirne reintegracije okupiranih teritorija’ na
situaciju s Doneckom i Luhanskom”, navodi se u priopćenju.
“Ponovno smo prisiljeni naglasiti neučinkovitost i neprimjerenost
takvih koraka, koji uopće ne pridonose rješenju internog
ukrajinskog sukoba. Nadamo će da će hrvatski partneri
preusmjeriti svoje napore prema punoj potpori stroge i dosljedne
provedbe obveza Kijeva u sklopu skupa mjera dogovorenih u formatu
Normandijske četvorke”, dodaje se.
“Sa žaljenjem primjećujemo da u Zagrebu zasad radije promiču
paralelne strukture ‘domaće proizvodnje’, umjesto poziva na
obnovu dijaloga kroz mehanizme Kontaktne skupine iz Minska.
Jednostrano nude teške stranice balkanske krize s početka 1990-ih
i tako idu na ruku kijevskoj ‘ratnoj kampanji’, umjesto
nedvosmislenog opredjeljenja traženju putova za pomirbu i
suživot. Ne odustaju od namjere da ojačaju vojno – tehničku
suradnju s Ukrajinom, umjesto da napokon zatraže od Kijeva da
prekine gađati Donbas, da ukine prometnu i društveno-gospodarsku
blokadu regije, odustajući od ograničavanja slobode pristupa
stanovništva informacijama”, ističe ministarstvo.
“Mislimo da u djelovanju međunarodne zajednice radi ostvarivanja
trajne stabilizacije Ukrajine neće biti mjesta za zloglasne
‘dvojne standarde’. Samo iskren, otvoren i koordiniran pristup
aktualnim događajima pružit će stvarne izglede za uspostavu mira,
jačanje sigurnosti i normalizaciju života milijuna ljudi na
jugoistoku zemlje”, poručuje Moskva.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Zagrebu s
ukrajinskim kolegom Volodimirom Grojsmanom s kojim je razgovarao
o krizi u Ukrajini, gdje je u zadnje tri godine poginulo 10.000
ljudi.
Plenković je na zajedničkoj konferenciji za novinare kazao da je
Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije 90-ih godina,
imala okupirana područja i ugrožen teritorijalni integritet, ali
i iskustvo mirne reintegracije i “stoga u ovoj aktualnoj
situaciji u kojoj se Ukrajina nalazi, s privremeno okupiranim
područjima Donecka i Luhanska i ilegalnom aneksijom Krima, želi
pomoći Ukrajini da mirno integrira svoj teritorij u ustavnopravni
poredak”.
Zato je i osnovana radna skupina, koju s hrvatske strane vodi
državna tajnica Zdravka Bušić, a s ukrajinske strane pomoćnica
ministra vanjskih poslova Olena Zerkal, kojoj je cilj Ukrajini
ponuditi katalog mjera koje je Hrvatska provela pri svojoj mirnoj
reintegraciji, kazao je.
Riječ je o mjerama uspostave povjerenja, uspostavi
mehanizama kontakata i suradnje ukrajinskih vlasti i vlasti na
okupiranim područjima, mjerama razminiranja i socijalnih
transfera, objasnio je i naglasio da se radi o inicijativi koja
je potpuno komplementarna aktivnostima međunarodne zajednice,
odnosno Normandijskoj skupini i OESS-u i komplementarna sporazumu
iz Minska.
Ukrajinski premijer kazao je da je zahvalan Plenkoviću, vladi i
hrvatskom narodu “za principijelnu podršku Ukrajini u trenutku
kad je ona žrtvom ruske agresije” i za inicijativu stvaranja
radne skupine za predaju hrvatskog iskustva mirne reintegracije.
“Uz podršku međunarodne zajednice, Ukrajina se nastavlja boriti
za poštivanje međunarodnog prava i za svoj teritorij”, kazao
je.
Novinari su Grojsmana pitali i za komentar ruskih kritika
upućenih Plenkoviću nakon njegova prošlogodišnjeg posjeta
Ukrajini kada je prvi put najavio hrvatsku pomoć u mirnoj
reintegraciji okupiranog ukrajinskog teritorija.
“Plenković je tijekom posjeta Ukrajini potvrdio svoju privrženost
međunarodnim zakonima i načelima, a to su načela koja su ruskom
čelništvu jako daleka. Svi koji se za to zalažu dobivaju kritike
iz Moskve i to je jedan od načina hibridnog rata”, odgovorio je
Grojsman.
Plenković, koji je prije nego što je postao premijerom bio šef
izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinom,
objasnio je da to nije njegova osobna politika prema
Ukrajini.
“To je politika hrvatske države, politika iza koje stoje sve
hrvatske institucije i to je principijelna, odgovorna, jedina
moguća politika, sviđa li se ona nekome ili ne, to je nešto
drugo. Mi smo zemlja koja je članica UN-a, EU-a, NATO-a i
dijelimo određene temeljne europske vrijednosti međunarodnog
poretka, poštivanja međunarodnog prava. To je poanta hrvatskoga
stava. I on će ostati takav neovisno o bilo čijoj i bilo kakvoj
kritici”, naglasio je.
“A načelna pitanja kao što je teritorijalni integritet Ukrajine
ne utječu na uspostavljanje relacija s Rusijom. To rade i sve
druge odgovorne zemlje”, kazao je.
Plenković je rekao da su Hrvatska i Ukrajina dvije izrazito
bliske i prijateljske zemlje.
