Za osudu Assada i drugih sirijskih dužnosnika bila bi potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti
Međunarodni istražitelji su po prvi puta izjavili kako smatraju
sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegova brata
odgovornima za upotrebu kemijskog oružja u sirijskom sukobu,
stoji u dokumentu koji je vidio Reuters.
Zajednička istraga Ujedinjenih naroda i svjetske nadzorne
Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) ranije je
identificirala samo vojne jedinice, te nije imenovala
zapovjednike i službenike kao krivce za nedopušteno
ratovanje.
Sada je izrađena lista pojedinaca koje istražitelji povezuju
s nizom napada klorom između 2014. i 2015., a na njoj su
predsjednik Assad, njegov mlađi brat Maher i drugi visoki
dužnosnici, čime se tvrdi da su naredbe o upotrebi toksičnog
oružja došle sa samog političkog vrta, tvrdi izvor upoznat s
istragom.
Obitelj Assad nije bila dostupna za komentar, ali je dužnosnik
sirijske vlade rekao kako optužbe da su vladine
snage koristile kemijsko oružje “nemaju uporišta u istini”.
Sirijska vlada je više puta odbacivala tvrdnje da su koristili
takvo oružje tijekom šestogodišnjeg rata, smatra izvor, te
ističe da je većina spomenutih napada izvedeno od strane
Islamske države ili sirijskih pobunjenika.
Popis koju je vidio Reuters, ali još nije objavljen, temelji se
na kombinaciji dokaza koje su u Siriji prikupili UN i OPCW, te
informacija zapadnih i regionalnih obavještajnih agencija,
objašnjava izvor koji želi ostati anoniman zbog
osjetljivosti teme.
Istragu UN-a i OPCW-a, poznatu kao Zajednički istražni mehanizam,
predvodi panel triju neovisnih stručnjaka i skupina tehničkog i
administrativnog osoblja. Pokrenulo ju je Vijeće sigurnosti kako
bi se odredili pojedinci i organizacije odgovorne za kemijske
napade u Siriji.
Virginia Gamba, čelnica Zajedničkog istražnog mehanizma,
demantira kako već postoji popis osumnjičenih pojedinaca.
“Trenutno nisu identificirani pojedinci”, rekla je Gamba za
Reuters.
Upotreba kemijskog oružja zabranjena je međunarodnim pravom i
predstavlja ratni zločin.
Iako istraga nema pravosudne ovlasti, bilo kakvo imenovanje
osumnjičenika moglo bi dovesti do njihovog kaznenog progona.
Sirija nije članica Međunarodnog kaznenog suda, no navodne ratne
zločine moglo bi pred sud poslati Vijeće sigurnosti,
iako nesuglasice globalnih sila oko sirijskog rata tu mogućnost
trenutno čine malo vjerojatnom.
Za osudu Assada i drugih sirijskih dužnosnika bila bi potrebna
rezolucija Vijeća sigurnosti, na što bi Rusija najvjerojatnije
stavila veto.
“Najviše razine”
Na popisu se nalaze imena 15 ljudi “koje treba istražiti
vezano za upotrebu kemijskog oružja od strane Oružanih snaga
Sirijske Arapske Republike između 2014. i 2015.”. Ne iznose se
pojedinosti o ulogama koje su osumnjičeni imali u tome.
Popis je podijeljen na tri dijela. U prvom, nazvanom “unutarnji
krug predsjednika”, navedeno je šestero osoba uključujući Assada,
njegovog brata koji zapovijeda elitnom 4. oklopnom divizijom,
ministra obrane i čelnika vojne obavještajne službe.
U drugom dijelu se navodi ime čelnika zračnih snaga, kao i četiri
zapovjednika zračnih divizija. U trećem dijelu se naovde imena
dva pukovnika i četiri general bojnika.
Hamish de Bretton-Gordon, neovisni stručnjak za biološko i
kemijsko oružje koji promatra situaciju u Siriji tvrdi kako popis
odražava vojnu zapovjednu odgovornost.
“Odluke se donose na najvišim razinama, te se zatim delegiraju
prema dolje. Zbog toga bi prvu upotrebu (oružja) trebao
autorizirati Assad”, tvrdi taj stručnjak, bivši zapovjednik
britanskih i NATO-vih divizija za obranu od kemijskog i biološkog
oružja koji često posjećuje Siriju.
Bombe klora
Sirija se pridružila Međunarodnoj konvenciji o kemijskom oružju
nakon dogovora sa SAD-om i Rusijom, poslije smrti stotina civila
u napadu plinom sarinom koji se u kolovozu 2013. dogodio u
Ghouti, predgrađu Damaska.
Bio je to najsmrtonosniji kemijski oružani napad od 1988. i
masakra u Halabji, pri kraju Iransko-iračkog rata, kad je ubijeno
najmanje 5 tisuća ljudi u iračkom Kurdistanu.
Sirijska vlada, koja je tvrdila da njezine snage ne stoje iza
napada u Ghouti, pristala je predati svoju zalihu od 1300 tona
toksičnog oružja, te ukinuti svoj program njegovog razvoja pod
međunarodnom supervizijom.
UN i OPCW istražuju drži li se Damask obaveza iz tog sporazuma
koji je zaustavio američku intervenciju u toj bliskoistočnoj
državi.
