Županijski vijećnik i zadarski političar Mate Lukić ponovno privlači pažnju nakon što je jučer objavio Facebook status u kojem obavještava da je pozvan na razgovor s istražiteljima iz Splita zbog govora koji je održao na prosvjedu na splitskoj Rivi. Razgovor se, prema njegovim riječima, održao u prostorijama Policijske uprave zadarske, a sam poziv Lukić tumači kao politički motiviran pritisak i pokušaj zastrašivanja.
„Istražitelji iz Splita dolaze danas u Zadar na razgovor sa mnom. Hvala MUP-u u Zadru pa će ih ugostiti, da mi još doma ne dođu“, poručio je Lukić, dodajući kako je u svom govoru „pazio na svaku riječ“ jer, kako tvrdi, dobro zna „što i kako rade“.
Lukić smatra da se radi o sankcioniranju političkog stava iznesenog na mirnom i prijavljenom prosvjedu te postupke uspoređuje s represivnim praksama iz prošlih, autoritarnih vremena. Istodobno odbacuje navode da ima ikakvu koordinacijsku ulogu na desnici u Dalmaciji, ocjenjujući takve tvrdnje smiješnima.
Međutim, slučaj poziva na razgovor teško je promatrati izolirano od šireg konteksta Lukićeva političkog i javnog djelovanja.
Lukić u javnosti: od govora na prosvjedima do klupe u duginim bojama
Mate Lukić posljednjih je godina više puta dolazio u fokus javnosti i medija zbog svojih ksenofobnih istupa. Njegovo ime već je bilo povezivano s policijskim i pravosudnim provjerama zbog sumnji da je javnim izjavama i objavama na društvenim mrežama poticao netrpeljivost prema stranim radnicima, kao i zbog širenja neprovjerenih ili netočnih informacija o navodnim incidentima u koje su bili uključeni migranti.
Primjerice, portal Faktograf zabilježio je kako je Lukić dijelio video i tvrdio da je strani radnik pokušao silovanje na Čiovu, iako policija nije potvrdila da se takav događaj uopće dogodio.
Uz to, Lukić se borio za medijsku pažnju nakon što je na klupama postavljenim na senzornom igralištu za djecu s poteškoćama u razvoju u sklopu Opće bolnice Zadar, vidio LGBT simboliku. Za taj se incident ispričao i priznao da nije bio informiran. Taj je slučaj, poput brojnih drugih, pokazao kako Lukić sustavno koristi kulturne i identitetske prijepore kao polje političkog djelovanja, često na rubu zakonski dopuštenog govora.
Udruga za Bolju Hrvatsku
Dodatni politički okvir cijelom slučaju daje priopćenje desničarske Udruge za Bolju Hrvatsku, čiji je Lukić član. Udruga tvrdi da se protiv njezina predsjednika Ronalda Barišića, kao i protiv članova, gostiju i govornika, vodi više odvojenih postupaka isključivo zbog javnog iznošenja stavova na mirnim i prijavljenim prosvjedima u Rijeci, Zagrebu i Splitu. U tom se kontekstu posebno spominje i Mate Lukić kao jedan od onih protiv kojih se vodi zaseban postupak.
“Prema našim saznanjima, pokrenuta su najmanje četiri odvojena postupka protiv predsjednika Udruge za Bolju Hrvatsku, Ronalda Barišića, kao i posebni postupci protiv članova Udruge, gostiju i govornika, isključivo zbog javnog iznošenja stavova na mirnim, javno prijavljenim prosvjedima za spas hrvatske kulture i protiv zamjene stanovništva u:
- Rijeci – dva odvojena postupka
- Zagrebu – jedan postupak
- Splitu – jedan postupak
- Posebni (zasebni) postupci vode se i protiv:
- Mate Lukića, člana Udruge za Bolju Hrvatsku (Split)
- Petra Jankova, člana Udruge Hrvatski ratnik (Split)
- gosta govornika hrvatske mladeži (Split)
- glazbenog sastava Braća Kumerle (Rijeka)”
Udruga cijeli niz postupaka tumači kao sustavni obračun s političkom desnicom i pokušaj gušenja slobode govora, dok iz policije i nadležnih institucija zasad nema javnih pojašnjenja o prirodi i osnovi tih postupaka.
I dok se Lukić u javnim istupima pozicionira kao žrtva političke represije, ostaje činjenica da se radi o izabranom dužnosniku čije riječi imaju veću težinu i posljedice nego izjave privatnih građana. Demokratsko društvo podrazumijeva slobodu političkog govora, ali i odgovornost za izrečeno, osobito kada se govori o osjetljivim temama poput migracija, manjina i društvenih sukoba