Da je nasilje putem interneta i mobitela puno ozbiljnije od nasilja u stvarnome životu smatra 22,9% djece

Istraživanje koje je UNICEF proveo u 23 osnovne škole 2010. godine i u kojem je sudjelovalo više od 8000 djece i roditelja, pokazalo je da djeca u Hrvatskoj ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu kada se govori o utjecaju suvremene tehnologije na svakodnevni život.

Čak 96% djece u Hrvatskoj posjeduje mobitel i računalo, dok ih 85% ima i pristup internetu. Od toga ih se skoro polovica koristi internetom svaki dan. Stoga ne iznenađuje podatak da su djeca u korištenju računala i interneta spretnija i vještija od odraslih, uključujući i svojih roditelja, zaključuju iz UNICEF-a u priopćenju poslanom medijima.

Da je nasilje putem interneta i mobitela puno ozbiljnije od nasilja u stvarnome životu smatra 22,9% djece, a 49,7% ih smatra da žrtve elektroničkog nasilja to postaju bez nekog posebnog razloga. Istraživanje je također ukazalo na to da bi 47,9% djece pokušalo zaustaviti nekakav slučaj elektroničkog nasilja u školi, no zanimljiv je podatak da ih 24,8% smatra da kad nekoga zlostavljaš putem interneta a ne izravno, lakše se izvučeš jer nitko ne zna tvoj pravi identitet. Istraživanje je također pokazalo da se 66% djece u Hrvatskoj, u dobi od 10 do 15 godina, nikada nije susrelo s nekim oblikom elektroničkog nasilja ili zlostavljanja.

Nasilje koje već možemo smatrati zlostavljanjem jer se događa 2-3 puta mjesečno i češće, doživljava 4,89% djece. Neki od najčešćih oblika ovakvog nasilja događaju se putem socijalnih mreža, posebice Facebooka te putem SMS poruka. Pritom se kod djece najčešće javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu, kao i gubitka koncentracije.

Načini na koje se djeca nose s elektroničkim nasiljem su različiti: najčešće pričaju s prijateljima ili roditeljima te ignoriraju zlostavljanje i izbjegavaju internetske stranice na kojima ih zlostavljaju, međutim to ih, u pravilu, ne sprječava da koriste internet.

Dobiveni rezultati ukazuju na paradoks da se najviše nasilja događa na Facebooku i drugim socijalizacijskim stranicama, premda su one stvorene zato da bi se družili i uspostavljali kontakte s drugima. Rezultati pokazuju da roditelji često razgovaraju s djecom o opasnostima pri korištenju internetom, međutim rijetko se koriste filterima, programima i drugim načinima kontrole sadržaja, iz čega bismo mogli zaključiti da je korisno poučavati roditelje o ovakvoj mogućnosti zaštite djece na internetu.

12-15 posto učitelja ne bi učinilo ništa u slučaju elektroničkog nasilja

Istraživanje je pokazalo da bi se u situacijama elektroničkog nasilja većina učitelja odmah posavjetovala s kolegama ili stručnim suradnicima o tome što dalje i poduzela bi neke učinkovite korake. Međutim, između 12 i 15 posto učitelja kaže da ne bi učinili ništa, jer to nije njihov posao.

Ovaj podatak ukazuje na, u javnosti, relativno prošireno mišljenje da nije posao škole odgajati djecu za ponašanje u elektroničkom prostoru. Rezultati nam također pokazuju kako su učitelji spremniji učiniti nešto kad su u pitanju uznemirujuće SMS poruke ili nasilje na Facebooku.

Dosadašnja istraživanja provedena na više od 20.000 djece i njihovih roditelja u 25 europskih zemalja pokazala su da je 12% mladih Europljana u dobi od 9-16 godina na internetu bilo izloženo nekom događaju ili sadržaju koji ih je uznemirio.

Najčešćim rizikom pokazalo se upoznavanje online prijatelja, dok su neprimjerene i ružne poruke ili komentari od strane vršnjaka upućeni djetetu putem interneta ono što najviše uznemiri dijete.

"Ovo veliko istraživanje još jednom potvrđuje koliko su nam potrebni preventivni programi koji će i odraslima pružiti znanja i alate za edukaciju djece o sigurnom hodanju internetom", ovom prigodom je poručila Lora Vidović, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, pozivajući na veća ulaganja upravo u rješavanje ovoga problema.