Kad se podvuče crta pod uloženo i dobiveno, hoće li Hrvatska biti prva članica Europske unije koja će prvu godinu članstva završiti u minusu? Dok resorni ministar takve strahove odbacuje i tvrdi da ćemo biti u plusu šest milijuna eura, oporba upozorava kako mu računica baš i nije vjerodostojna.

Prva godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku stoji 243 milijuna eura koje treba uplatiti u zajednički europski proračun. Od prvog srpnja do kraja godine novoj je članici na raspolaganju 45o milijuna eura iz fondova, od kojih do ovog trenutka nije iskorišteno ni eurocenta. Pa ipak, resorni ministar Branko Grčić tvrdi da Hrvatska neće biti prva članica koja je Bruxellesu više uplatila nego što je od njega primila:

"Već u 2013. prema svim našim procjenama mi smo u plusu nekih šest milijuna eura, dakle, ne puno ali smo u plusu."

S tom se računicom ne slaže HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić koja tvrdi da je do nje došlo zbrajanjem svih sredstava koja su Hrvatskoj bila na raspolaganju prije nego što je postala članica:

"I koja se sad dalje troše, a riječ je o projektima koji su ugovoreni ranije, neki su još iz 2010. , 2011. 2012."

Hrvatska od Bruxellesa nije dobila 150 milijuna eura dogovorenog predujma za započete projekte, trećinu sredstava koja su joj na raspolaganju u prvoj godini članstva, jer nije stigla na vrijeme pripremiti dokumentaciju odnosno završiti proces akreditacije institucija koje sudjeluju u procesu.

"Tako da ćemo tih 150 milijuna eura za 2013. godinu odnosno drugu polovicu moći povući tek u trenutku kad kompletno bude dovršen proces reakreditacije.". tvrdi Grčić, uvjeren da će to biti u prvim mjesecima 2014., no Maletić upozorava da je taj posao trebao biti odrađen odavno i da su se već trebali provoditi projekti financirani iz raspoloživih 450 milijuna eura: "I dovesti nas u puno veće pluseve. Znači, apsurdno je uopće govoriti o plus od šest milijuna eura. Mi smo trebali dobiti puno, puno više od onog što smo uplatili."

Kada se pogleda iduća godina, situacija bi trebala biti znatno bolja. Hrvatskoj je na raspolaganju milijarda eura iz strukturnih fondova, a već u prvom kvartalu trebali bi biti spremni projekti za financiranje vrijedni 800 milijuna eura, dok bi članarina trebala iznositi oko pola milijarde eura.