Hrvatska je i dalje tranzitna točka za ilegalnu trgovinu drogom, kroz tradicionalne balkanske krijumčarske rute između proizvodnih centara u Aziji i tržišta u zapadnoj Europi, iako je ukupna količina droge zapljenjena prošle godine manja u odnosu na godinu prije, kaže se u izvješću o trgovini drogom u svijetu koje je u utorak objavio State Department.

 

Po hrvatskom ministru unutarnjih poslova, ukupni opseg krijumčarene droge tim rutama pao je 2013., ali se dostupnost droge u Hrvatskoj povećala posljednjih godina, djelomično kao rezultat liberaliziranih carinskih kontrola i povećanog kretanja roba i ljudi nakon što je zemlja ušla u Europsku uniju, kaže se u izvješću.

Kroz prvih osam mjeseci 2013., hrvatske vlasti prijavile su 4,401 slučaj zapljene droge, što je 9,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

Među zaplijenjenom drogom bilo je, među ostalim, 5,89 kilograma heroina, 6,76 kg kokaina, 906,7 kilograma marihuane, 3,77 kilograma hašiša i oko tisuću tableta esctasyja.

Početkom 2013. hrvatska je vlada promijenila kazneni zakon te posjedovanje droge za osobnu uporabu više nije kazneno djelo nego prekršaj, podsjeća State Department, te dodaje da, iako hrvatska vlada ne olakšava ilegalnu proizvodnju ili distribuciju narkotika, korupcija općenito ostaje predmet zabrinutosti.

Hrvatska ima vrlo razvijen institucionalni okvir za provedbu preventivnih i obrazovnih programa, a njezina policija učinkovito surađuje sa susjednim zemljama i policijom u SAD-u, Južnoj Americi i Europskoj uniji.

Hrvatska također sudjeluje u zajedničkim međunarodnim istragama i dijeli obavještajne podatke, što je rezultiralo mnogim slučajevima zapljene i uhićenja u svijetu prošloj godini.