Za osudu Assada i drugih sirijskih dužnosnika bila bi potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti

Međunarodni istražitelji su po prvi puta izjavili kako smatraju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegova brata odgovornima za upotrebu kemijskog oružja u sirijskom sukobu, stoji u dokumentu koji je vidio Reuters. 

Zajednička istraga Ujedinjenih naroda i svjetske nadzorne Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) ranije je identificirala samo vojne jedinice, te nije imenovala zapovjednike i službenike kao krivce za nedopušteno ratovanje. 

Sada je izrađena lista pojedinaca koje istražitelji povezuju s nizom napada klorom između 2014. i 2015., a na njoj su predsjednik Assad, njegov mlađi brat Maher i drugi visoki dužnosnici, čime se tvrdi da su naredbe o upotrebi toksičnog oružja došle sa samog političkog vrta, tvrdi izvor upoznat s istragom. 

Obitelj Assad nije bila dostupna za komentar, ali je dužnosnik sirijske vlade rekao kako optužbe da su vladine snage koristile kemijsko oružje "nemaju uporišta u istini". Sirijska vlada je više puta odbacivala tvrdnje da su koristili takvo oružje tijekom šestogodišnjeg rata, smatra izvor, te ističe da je većina spomenutih napada izvedeno od strane Islamske države ili sirijskih pobunjenika. 

Popis koju je vidio Reuters, ali još nije objavljen, temelji se na kombinaciji dokaza koje su u Siriji prikupili UN i OPCW, te informacija zapadnih i regionalnih obavještajnih agencija, objašnjava izvor koji želi ostati anoniman zbog osjetljivosti teme. 

Istragu UN-a i OPCW-a, poznatu kao Zajednički istražni mehanizam, predvodi panel triju neovisnih stručnjaka i skupina tehničkog i administrativnog osoblja. Pokrenulo ju je Vijeće sigurnosti kako bi se odredili pojedinci i organizacije odgovorne za kemijske napade u Siriji. 

Virginia Gamba, čelnica Zajedničkog istražnog mehanizma, demantira kako već postoji popis osumnjičenih pojedinaca. 

"Trenutno nisu identificirani pojedinci", rekla je Gamba za Reuters. 

Upotreba kemijskog oružja zabranjena je međunarodnim pravom i predstavlja ratni zločin. 

Iako istraga nema pravosudne ovlasti, bilo kakvo imenovanje osumnjičenika moglo bi dovesti do njihovog kaznenog progona. Sirija nije članica Međunarodnog kaznenog suda, no navodne ratne zločine moglo bi pred sud poslati Vijeće sigurnosti, iako nesuglasice globalnih sila oko sirijskog rata tu mogućnost trenutno čine malo vjerojatnom. 

Za osudu Assada i drugih sirijskih dužnosnika bila bi potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti, na što bi Rusija najvjerojatnije stavila veto. 

"Najviše razine"

Na popisu se nalaze imena 15 ljudi "koje treba istražiti vezano za upotrebu kemijskog oružja od strane Oružanih snaga Sirijske Arapske Republike između 2014. i 2015.". Ne iznose se pojedinosti o ulogama koje su osumnjičeni imali u tome. 

Popis je podijeljen na tri dijela. U prvom, nazvanom "unutarnji krug predsjednika", navedeno je šestero osoba uključujući Assada, njegovog brata koji zapovijeda elitnom 4. oklopnom divizijom, ministra obrane i čelnika vojne obavještajne službe. 

U drugom dijelu se navodi ime čelnika zračnih snaga, kao i četiri zapovjednika zračnih divizija. U trećem dijelu se naovde imena dva pukovnika i četiri general bojnika. 

Hamish de Bretton-Gordon, neovisni stručnjak za biološko i kemijsko oružje koji promatra situaciju u Siriji tvrdi kako popis odražava vojnu zapovjednu odgovornost. 

"Odluke se donose na najvišim razinama, te se zatim delegiraju prema dolje.  Zbog toga bi prvu upotrebu (oružja) trebao autorizirati Assad", tvrdi taj stručnjak, bivši zapovjednik britanskih i NATO-vih divizija za obranu od kemijskog i biološkog oružja koji često posjećuje Siriju. 

Bombe klora

Sirija se pridružila Međunarodnoj konvenciji o kemijskom oružju nakon dogovora sa SAD-om i Rusijom, poslije smrti stotina civila u napadu plinom sarinom koji se u kolovozu 2013. dogodio u Ghouti, predgrađu Damaska. 

Bio je to najsmrtonosniji kemijski oružani napad od 1988. i masakra u Halabji, pri kraju Iransko-iračkog rata, kad je ubijeno najmanje 5 tisuća ljudi u iračkom Kurdistanu. 

Sirijska vlada, koja je tvrdila da njezine snage ne stoje iza napada u Ghouti, pristala je predati svoju zalihu od 1300 tona toksičnog oružja, te ukinuti svoj program njegovog razvoja pod međunarodnom supervizijom. 

UN i OPCW istražuju drži li se Damask obaveza iz tog sporazuma koji je zaustavio američku intervenciju u toj bliskoistočnoj državi.