Hrvatska je jedna od rijetkih, ako ne i jedina europska zemlja, koja nema udio domaćih kampista iznad 50 posto, nego domaći u kampovima ostvaruju tek oko tri posto noćenja.
Kamping sektor je zadovoljan rezultatima ove godine i s noćenjima
na razini rekordne lanjske, pri čemu najbolje posluju kampovi
visoke kategorije, dok se lagano smanjuje broj dana boravka,
ističe direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano
Palman.
KUH je nacionalna udruga u kamping sektoru, čiji članovi
pokrivaju 90 posto kapaciteta hrvatskih kampova, kojih je u
zemlji ukupno 825 i mogu primiti oko 255 tisuća osoba dnevno.
Time kamping sektor pokriva 23 posto ukupnih smještajnih
kapaciteta i ostvaruje 23 posto turističkih noćenja, kaže u
razgovoru za Hinu Palman.
Kako se najviše kampova, gotovo 50 posto od ukupnih, nalazi u
Istri, u toj su regiji i najveći prometi, dok po kapacitetima s
18 posto slijede kampovi u Primorsko-goranskoj županiji te
Zadarska s 14 posto.
U kontinentalnom dijelu zemlje najviše je kampova u Karlovačkoj
županiji, ali tek oko 1 posto od ukupnog smještajnog kapaciteta,
odnosno oko 2,5 posto ukupnog kapaciteta kampinga je u
kontinentalnom dijelu, a ostalo je na Jadranu.
Palman iznosi i da je po broju kampova Hrvatska 8. u Europi, a
10. po kapacitetu kampova, dok je prva Francuska s 8100 kampova,
ukupnog smještajnog kapaciteta za gotovo tri milijuna osoba.
Noćenja na lanjskoj razini, sva tržišta u plusu osim njemačkog
“Po broju noćenja u kampovima je rezultat ove godine do 10.
kolovoza na razini lanjske, za kampove rekordne godine uopće. U
KUH-u nećemo i ne želimo raditi nikakve mjesečne analize ili
zaključiti da su nas “ponovno iznenadile” lipanjska ili srpanjska
rupa. Finalni rezultat je jako dobar, a na faktore koji do njega
dovode, i koji uključuju raspored državnih i vjerskih te školskih
praznika, raznih sportskih ili političkih događanja i slično,
oduvijek računamo, kao i što uzimamo u obzir i moguće rizike,
poput loših vremenskih uvjeta, koji su za kamping važni”,
komentira Palman.
Ukupno kampovi sa svih glavnih tržišta, kaže, imaju pluseve ove
godine, osim iz Njemačke, koja je trenutno u minusu od oko osam
posto u noćenjima.
“Tu je svakako potrebna daljnja analiza i prijedlog mjera, iako
treba naglasiti da je to trend koji nije samo Hrvatskoj nego je s
tog tržišta u istoj mjeri primijećen i u kampovima naše najbliže
konkurentske talijanske regije Veneto, koja obuhvaća širu zonu
Venecije i jezera Garde”, kaže Palman.
O strukturi gostiju u kampovima iznosi da je “Hrvatska jedna od
rijetkih, ako ne i jedina europska zemlja, koja nema udio domaćih
kampista iznad 50 posto, nego domaći u kampovima ostvaruju tek
oko tri posto noćenja”, ali i da se udio domaćih u proteklom
desetljeću udvostručio te zanimljivim drži što su prošle 2023.
domaći ostvarili sedam posto više noćenja u kampovima nego
pretpandemijske 2019.
Po ADAC analizi, cijene kampinga najviše u Europi, ali i
kvaliteta
O cijenama u kampovima ove godine Palman kaže da “opću točnu
analizu kretanja cijena nije moguće napraviti zbog različite
ponude smještaja i sezona, različite kvalitete samih objekata,
ali prvenstveno i zbog same politike aktivnog upravljanja
cijenama”.
Međutim, kao kriterij za usporedbu s ostalim zemljama spominje
metodologiju njemačkog autokluba važnog i za kamping u Europi,
ADAC-a, koji je objavio da je prosječna cijena obiteljskog
kampiranja za ovu godinu u hrvatskom kampu 62 eura (dnevno, za
parcele/kamp mjesta). Po toj istoj, prethodnoj analizi 2022., u
Hrvatskoj je prosječna cijena obiteljskog kampiranja bila 60,4
eura.
Cjenovno iza Hrvatske za ovu godinu je, dodaje, Italija sa 60
eura, pa Slovenija sa 58 eura.
“Hrvatska uspijeva postići najviše cijene u kampingu u Europi,
ali je i po prosječnoj kvaliteti prva na Mediteranu i ističe se u
Europi s 50,5 posto ukupnog smještajnog kamp kapaciteta u visokim
kategorijama četiri i pet zvjezdica. To je i porast od 29 posto u
odnosu na pet godina unazad i od čak 143 posto u odnosu na deset
godina unazad”, dodaje Palman.
Rezultat je to značajnih investicija u kampove u proteklim
desetljećima u poboljšanje kvalitete ponude sadržaja i usluga,
pri čemu Palman napominje da “iako je medijima uvijek
najinteresantniji segment mobilnih kućica i glampinga, visoka
pozicija kvalitete dokazuje i da su hrvatski kampovi paralelno
investirali i u sve ostale faktore kako bi se prilagodili
tržišnim trendovima i zahtjevima gostiju, odnosno investirali su
i podizali kvalitetu svih elementa koji čine sam kamping
proizvod”.
Vezano uz mobilne kućice, pojasnio je da se, sukladno zakonskim
propisima, u kampovima može postaviti do najviše 40 posto
mobilnih kućica u odnosu na broj parcela, ali da je u stvarnosti
danas u kampovima postotak kućica nešto ispod 18 posto, što po
njemu dokazuje da hrvatski kampovi ipak jako dobro znaju kakva je
struktura potražnje i što je sama bit kampinga, te nastoje čim
bolje izbalansirati tu ponudu između kamp parcela.
Najbolje posluju najkvalitetniji, sezona se produžuje
Vidljivo je i ove godine, naglašava, da upravo najbolje rezultate
postižu najkvalitetniji kampovi, sa četiri i pet zvjezdica, a
slično kao i u drugim zemljama Mediterana, pa i šire u Europi, je
da se u kampovima smanjuju dani boravka, što upućuje na opću
promjenu načina provođenja odmora.
Na pitanje o smanjenju sezonalnosti u kampovima, Palman odgovara
da je to lagano prisutno već nekoliko godina, odnosno da se u
kampovima produžuje sezona
“Ove godine će prvi kampovi zatvoriti vrata u zadnjem tjednu
rujna, dok će ih većina kampova raditi do sredine listopada. To
je dosta fleksibilno i razdoblje zatvaranja prilagođava se
popunjenosti i najavama, a koje opet u kampingu mnogo ovise o
vremenskim uvjetima. Ljepše vrijeme donosi duži rad, ali
neosporno je da je već sada prosjek zatvaranja sigurno tjedan do
dva duži u odnosu na razdoblje od prije pet ili 10 godina, a isto
se može reći i za otvaranje”, dodaje.
Iako je koncept cjelogodišnjeg rada za hrvatski kamping još
relativno nov jer su prvi kampovi u to krenuli tek pred 10-tak
godina, ipak njihov broj raste i danas ih je 32 koji rade cijelu
godinu, od kojih se 22 nalaze na obali, a 10 u kontinentalnom
dijelu. Relativno su i ravnomjerno raspoređeni diljem zemlje i
tako, po ocjeni Palmana, trenutno zadovoljavaju potražnju tržišta
za takvim proizvodom.
U KUH-u su sigurni da će ih i idućem razdoblju biti i više, ali
to prije svega ovisi i o tome kako će same destinacije i ostali
ponuditelj razvijati ponudu za goste izvan glavne sezone, što
smatraju i danas nužno potrebnim.
