Postotak ljudi koji ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora može biti jedan od indikatora standarda, a prema njemu su građani Hrvatske jedni od najsiromašnijih u EU.
Dobra vijest je da taj postotak posljednjih nekoliko godina
drastično pada.
Prošle godine 39 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina
nije si moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta
stanovanja, što je jedan od najvećih postotaka u EU. Najgore je
Rumunjima, njih 60 posto ne može si priuštiti tjedan dana
godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja. Slijede Bugari s 44
posto te Mađari i Grci s 43 posto.
Hrvatska je daleko iznad prosjeka EU od 29 posto, a pogotovo
država poput Danske, Finske, Nizozemske, Švedske i Norveške, u
kojima je postotak onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana
godišnjeg odmora 15 i manje.
Prije nekoliko godina stanje je bilo puno
gore
Iako se nikako ne radi o pozitivnom pokazatelju standarda u
Hrvatskoj, situacija je daleko bolja nego prijašnjih godina. U
2014. dva od tri stanovnika Hrvatske starija od 16 godina nisu si
mogla priuštiti ljetovanje izvan mjesta stanovanja, točnije 70
posto stanovnika. To je bio najgori rezultat u EU.
Ali u 2015. formalno je završila kriza u Hrvatskoj iako je tek
tri godine kasnije dosegnuta razina gospodarskog razvoja iz 2008.
Do 2019. postotak pada na 49, a veliki pad se nastavlja nakon
pandemijske 2020. i završava na 39 posto u prošloj godini.
Hrvati su jedni od najčešćih turista u Hrvatskoj, ali
zapostavljeni su
Iako se u kontekstu turizma u Hrvatskoj primarno govori o
inozemnim gostima, ona je sama po sebi jedno od najvećih
turističkih tržišta. Tijekom srpnja ove godine su 11 posto
noćenja ostvarili gosti iz Hrvatske, manje samo od gostiju iz
Njemačke (17 posto) i Slovenije (15 posto). Postotak domaćih
gostiju je stabilan godinama te je 2017. također iznosio 11
posto.
Na razini cijele 2023. Hrvati su ostvarili drugi najveći broj
noćenja u domaćem turizmu, između Nijemaca (24 posto) i Slovenaca
(10 posto). Daleko najpopularnija destinacija za domaće turiste
je Vir (1.37 milijuna noćenja domaćih turista), zatim Crikvenica
(490 tisuća), Zagreb (489 tisuća) , Mali Lošinj (311 tisuća) i
Zadar (311 tisuća).
Jedni od najvjernijih turista u Hrvatskoj su sami Hrvati. Prema
podacima statističke agencije EU Eurostat, 36 posto putovanja
koja su ostvarili građani Hrvatske 2022. činila su domaća
kratkotrajna putovanja (1-3 noćenja), 34 posto dugotrajna domaća
putovanja (4 noćenja i više), a 30 posto putovanja je bilo
ostvareno u inozemstvu.
To ne znači da su Hrvati posebno vjerni domovini po pitanju
putovanja jer su primjerice Nijemci iste godine ostvarili 61
posto putovanja u vlastitoj državi, a Grci, Portugalci, Francuzi
i Španjolci između 85 i 90 posto.
Međutim, to pokazuje da su građani Hrvatske vjerni domaćim
destinacijama iako ih sam turistički sektor zanemaruje. Prema
istom izvoru (Eurostat), samo svaki drugi stanovnik Hrvatske
stariji od 15 godina “sudjeluje” u turizmu, što znači da tijekom
godine barem jednom otputuje u turističke svrhe.
Turistički sektor treba više pozornosti usmjeriti na
domaće turiste
Stanovnici Hrvatske su zanemarena turistička skupina u vlastitoj
državi. Pad broja onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana
ljetovanja sugerira da je trebao drastično narasti i broj domaćih
turista u Hrvatskoj, ali to se nije dogodilo istim intenzitetom.
Cjelotjedni godišnji odmor svake godine je nekada bio luksuz, ali
u 21. stoljeću je nešto što se očekuje kao dio prosječnog
životnog standarda. Putovanje na velike udaljenosti je također
bilo rijetkost, pogotovo u inozemstvo. Danas mladi do 30. godine
posjete nekoliko država, često na drugom kontinentu.
Rastom plaća u Hrvatskoj se otvaraju mogućnosti Hrvatima da više
putuju i sve si ih više može to priuštiti. Turizam njihove
vlastite domovine ih uglavnom ignorira kao potencijalni izvor
prihoda iako su konstantno jedni od najbrojnijih turista u
državi.
Svaka djelatnost u 21. stoljeću ima snažnu međunarodnu
konkurenciju, pa tako i turizam. Druge države podjednaku važnost
daju domaćim turistima kao i stranima te rade na tome da ih
zadrže.
Jeftini letovi, ulazak u šengensko područje, općenito jeftinija
putovanja na velike udaljenosti nego prije nekoliko desetljeća i
rast plaća su Hrvatima omogućili da lakše i češće putuju. Dosad
su često birali vlastitu domovinu za odmor i potrošnju, ali to se
može brzo promijeniti. Turistički sektor Hrvatske ne treba se
boriti samo za strane turiste nego i za domaće.
