Zakonom o radu propisana su pravila korištenja godišnjeg odmora, uključujući minimalni broj slobodnih dana. Dodatna prava i uvjeti korištenja godišnje odmora uređuje se kolektivnim ugovorom i internim aktima.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom da iskoristi slobodne
dane što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu
za naknadu ili neko drugo pravo.
U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici nisu u
mogućnosti koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se
događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u
narednu godinu, piše tportal.
Zato je važno da se informirate o svojim pravima i inzistirate na
ispunjenju barem minimalnih zakonskih uvjeta.
Kada stječete pravo na puni godišnji odmor?
Pravo na korištenje godišnjeg odmora stječete nakon šest mjeseci
neprekidnog rada. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid
duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na
Primjerice, ako ste zaposleni 1. ožujka 2024. godine, poslodavac
vam za 2024. godinu mora omogućiti korištenje punog godišnjeg
odmora pod uvjetom da vam radni odnos traje barem do isteka 1.
rujna 2024. godine.
Ako u određenoj godini niste napunili šest mjeseci rada imate
pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora. Primjerice,
ako ste se zaposlili 1. studenog, a puni godišnji odmor iznosi 24
dana, u toj godini stječete pravo na četiri dana godišnjeg
odmora.
Prema istraživanju portala Moj Posao hrvatski radnici imaju u
prosjeku 23 dana godišnjeg. Pritom najviše slobodnih dana imaju
oni u velikim tvrtkama i institucijama, a najmanje u privatnim
tvrtkama u domaćem vlasništvu.
Koliko slobodnih dana možete dobiti?
U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog
odmora. Minimalni broj dana godišnjeg odmora varira od 20 do 24 s
ovisno o tome je li poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili
šest radnih dana.
Dodatne slobodne možete dobiti ako je tako uređeno kolektivnim
ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na
zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo prema
određenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova,
broja djece i sl.
Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi
štetnim utjecajima na zdravlje, imate zakonsko pravo na dodatnih
tjedan dana godišnjeg odmora. Važno je naglasiti da se u godišnji
odmor ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.
Koja je razlika između godišnjeg i plaćenog
dopusta?
Pored godišnjeg odmora, tijekom godine imate pravo i na dodatne
slobodne dane uz naknadu plaće za neke osobne potrebe. Plaćeni
dopust obično se koristi u slučajevima sklapanja braka, rođenja
djeteta, preseljenja, teže bolesti ili smrti u obitelji.
Prema zakonu za navedene potrebe možete dobiti do sedam slobodnih
dana godišnje, a to može biti i više ako je tako uređeno
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Plaćeni dopust možete ostvariti i po osnovi darivanja krvi i to
najmanje jedan dan po darivanju, piše tportal.
Kako se određuje raspored odmora?
Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije
do kraja lipnja za tekuću godinu u skladu s organizacijom rada. U
izradi rasporeda poslodavac treba uključiti i prijedloge
zaposlenika, ali ih ne treba usvojiti ako ne odgovaraju potrebama
organizacije rada.
U većim tvrtkama, u kojima postoji radničko vijeće, raspored
korištenja godišnjih odmora donosi se nakon provedenog
savjetovanja s ovim tijelom. Godišnji odmor obično se koristi u
više navrata tijekom godine. U pravilu koristi se najmanje dva
tjedna godišnjeg u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem
ne postignete drugačiji dogovor.
Jedan dan godišnjeg možete iskoristiti po želji, neovisno o
rasporedu. U tom slučaju trebate obavijeste poslodavca najmanje
tri dana prije korištenja.
Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor,
preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne
godine.
Mijenja li se plaća za vrijeme godišnjeg?
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac vam je dužan
isplatiti punu plaću i to najmanje u visini prosječne mjesečne
plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije
odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek
se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.
Tko ima pravo na regres i u kolikom iznosu?
U ljetnoj sezoni, kada se koristi najveći dio godišnjeg odmora,
poslodavci obično nagrađuju zaposlene dodatnom isplatom u
vidu regresa. Isplata regresa nije zakonska obveza već ovisi
o odluci poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru.
Iznos regresa nije ograničen, ali postoji ograničenje za
neoporezivu isplatu za tu svrhu. U ime različitih prigodnih
nagrada poslodavac može godišnje neoporezivo isplatiti do 663,62
eura godišnje.
Većina poslodavaca drži se pravila da taj neoporezivi iznos
rasporedi na dvije do tri nagrade, a obično su to regres,
božićnica i uskrsnica.
Primjerice, zaposlenima u javnim i državnim službama Vlada je
nedavno podigla regres sa 232 eura na 300 eura.
U javnom sektoru isplate regresa za sve koji koriste godišnji
odmor tijekom ljeta počinju krajem lipnja te moraju biti
isplaćeni do 15. srpnja, dok u privatnom sektoru o tome odlučuje
svaki poslodavac zasebno.
, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste
imali prije prekida.