Modni giganti, osim što promoviraju brzu modu, počinju stvarati dodatni problem.
Naime, Shein i Temu zajedno odgovaraju za preko 9.000 tona tereta
dnevno. To dovodi do zastoja u zračnom prometu, visokih troškova
prijevoza i naravno – potencijalno dodatnog onečišćenja zraka.
Europska unija planira uvođenje carina na jeftinu robu kupljenu
od kineskih internetskih trgovaca, uključujući Temu, Shein i
AliExpress. Prema pisanju Reutersa, Europska komisija će
kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje trenutnog praga od 150
eura, ispod kojeg se predmeti mogu kupiti bez carine.
Trenutno, prema propisima EU, paketi kupljeni putem interneta
izvan EU ne podliježu carinskim pristojbama ako je njihova
vrijednost manja od 150 eura. Međutim, prema podacima Komisije,
dvije milijarde paketa s deklariranom vrijednošću manjom od 150
eura stiglo je u EU iz vanjskih zemalja u 2023. godini, što
predstavlja značajan izazov za kapacitete carinskih službi.
U svibnju 2023., Komisija je predložila reformu carinskih
propisa, uključujući ukidanje spomenutog praga. Međutim, s
obzirom na nagli porast jeftinih uvoza, EU bi mogla ubrzati
usvajanje.
“U potpunosti podržavamo napore zakonodavaca da reformiraju ovu
odredbu,” rekao je glasnogovornik Sheina. S druge strane,
roditeljska tvrtka AliExpress-a, Alibaba, Temu i Europska unija
nisu odmah odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.
Ukidanje praga od 150 eura moglo bi imati značajan utjecaj na
tržište e-trgovine u EU, potičući pošteniju konkurenciju i
povećavajući prihode od carina. Uvođenjem carina na jeftinu robu,
EU nastoji zaštititi svoje tržište i osigurati ravnopravne uvjete
za sve trgovce. Osim toga, utjecalo bi se na širenje trenda
brze mode.
Do sada, brza moda iz Sheina i Temua pomaže Kini da ostane na
vrhu kao vodeća zemlja izvoznica brze mode. S izvozom od 182
milijarde američkih dolara u 2022. godini, uzeli su najveći udio
kolača s 31,7 %. Na drugom mjestu je Europska unija s udjelom od
27,1 %. Slijedi ogromni jaz do trećeg mjesta Bangladeša sa 7,9 %.
Dominacija Sheina i Temua na tržištu brze mode dovela je do
visokih razina zračnog tereta, stvarajući logističke zastoje i
ekološke zabrinutosti.
Vjerojatno je da će kineski eCommerce igrači kupiti skladišta i
logističke centre u Europi i Americi kako bi riješili ovaj
problem. Pitanje koje si svatko od nas može postaviti
jest treba li nam baš svaki (plastični) predmet koji
naručujemo po cijeni od nekoliko centi (s kojim ćemo rijetko kad
biti baš jako zadovoljni) na uštrb onečišćenja okoliša?