
Ususret Europskom prvenstvu u Njemačkoj sve češće se postavlja pitanje povezanosti gospodarskog rasta s velikim sportskim natjecanjima.
Nameću se i pitanja koliko su ovakvi događaji distrakcija za ljude koji žele zaboraviti na dnevnu politiku i loše vijesti te koje su opasnosti euforije.
Iz Neuruppina se javio novinar Hrvatskog radija Krešimir
Gotlin.
– Sjajna je uvijek atmosfera gdje god da igra Hrvatska, kao što
je bila i u Rusiji te Kataru, rekao je.
Naglasio je da se sutra u Berlinu očekuje gotovo 100 tisuća
ljudi.
– Kriteriji možda rastu za našu reprezentaciju, a možda smo mi i
malo nerealni. Na pretprošlom Svjetskom prvenstvu srebrni, na
prošlom brončani, a onda i finale Lige nacije. Očekuje se da će
biti senzacija i ovdje na Europskom prvenstvu, no – polako, rekao
je.
Dodao je da se danas očekuje polazak reprezentacije prema
Berlinu.
– Reprezentacija će krenuti prijepodne prema Berlinu, tamo
prespavati i sutra odigrati utakmicu te se vratiti u Neuruppin u
kojem je temperatura 10-12 stupnjeva, a kiša pada pet puta
dnevno, dodao je.
Euforija i Euro kao bijeg od svakodnevice?
Upitan očekuje li euforiju s obzirom na to da su se tijekom
prvenstva u Kataru utakmice mogle gledati u školama te da Sabor
nije zasjedao, sociolog sa Sveučilište u Zadru Krešimir
Krolo rekao je kako ne očekuje da će nešto biti drugačije u
odnosu na prethodna natjecanja.
– Mislim da će biti standardno kao što smo imali prilike vidjeti
sva dosadašnja natjecanja. Mislim da ćemo vidjeti nešto što je
više-manje očekivano u jednom ovakvom natjecanju, rekao je.

– Stvari su tu malo složenije od samo toga da ih dovedemo u vezu
s time da će nogomet biti distrakcija od nečeg što im smeta u
politici. Tu su značajniji čimbenici zašto ljudi ne žele slušati
vijesti ili sudjelovati u izbornom procesu. Natjecanja jesu neka
vrsta olakšanja, iako se jako brzo iz tog stanja euforije mogu
pretvoriti u nešto dijametralno suprotno od toga, rekao je.
Ustvrdio je da se očekuje velik uspjeh.
– Očekuje se. Sasvim je razumno to očekivati s obzirom na
rezultate koji su dosad ostvareni. Očekivanja nisu iracionalna, a
ono što je specifično je da europska prvenstva imaju neku drugu
razinu težine i tu bi bilo nezgodno imati malo veća očekivanja u
odnosu na svjetska prvenstva, dodao je.
Jurčić: Prihod od Eura u postotku nije nešto značajno za gospodarstvo Njemačke
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić ustvrdio je da je
teško da Euro bitnije utječe na gospodarstvo Njemačke ili na
dodatnu promociju Hrvatske.
– Teško, to je uvijek nada i osjećaj, pogotovo kada
reprezentacija pobjeđuje, povećava se samopouzdanje, energija i
aktivnost ljudi. Međutim, tu kad gledamo ekonomiju, čak i zemlje
koje su organizirale prvenstvo – to nije bitno utjecalo na BDP,
rekao je.
Ustvrdio je da su veliki troškovi te kad se podvuče
makroekonomska crta, vidi se da je tu bio mali utjecaj na
BDP.
– To ne znači da pojedini sektori neće proći bolje. U Njemačkoj
maloprodajna udruga procjenjuje da će im se povećati potrošnja za
tri milijarde dolara, a jednako tako – usluge smještaja će
ostvariti dobit, naglasio je.
– Kada gledate tih tri do pet milijardi prihoda, to nije zarada,
a njemačka zarada je godišnje četiri tisuće milijardi eura. Kad
gledamo to u postotku, nije to nešto značajno u postotku, a
njemačka ekonomija stagnira, pojasnio je.

“Gradovi gdje se održavaju utakmice proći će bolje, ali i oni imaju troškove”
Istaknuo je da će gradovi koji organiziraju utakmice proći bolje,
ali i da oni imaju dodatne troškove.
– Gradovi gdje se održavaju natjecanja, proći će bolje, ali će i
oni imati troškove. Radio sam analizu Švicarske i Austrije te
Ukrajine i Poljske, imate čak troškove koliki je trošak što će
navijači gaziti travu, Švicarci su računali koliko će dodatno
morati platiti čišćenje i pranje ulica, prisjetio se.
Govoreći o hrvatskim ugostiteljima i prodavačima multimedijske
opreme, kazao je kako će i oni ostvariti prihod, ali i da će
velik dio novca otići izvan Hrvatske jer se ta roba ne proizvodi
u zemlji.
– Neke prodavaonice i djelatnosti će povećati svoj prihod. Kada
gledamo koliko će tu ostati u Hrvatskoj – većina te zarade ode u
inozemstvo. Možemo računati na PDV i plaće radnika, zaključio je.



